Kada probava radi prekovremeno
Mnogi ljudi primjećuju da se problemi s gasovima javljaju upravo navečer, kada bi organizam trebao da se odmara. Nakon cijelog dana, tijelo usporava, a probava i dalje pokušava da završi svoj posao. Ako je večera obilna i kasna, proces fermentacije hrane može biti izraženiji, što dovodi do povećane količine gasova.
Nutricionisti savjetuju da posljednji veliki obrok ne bude nakon 19 sati. Hrani su potrebna četiri do šest sati da se probavi, a ako odemo na spavanje dok probava još traje, organizam usporava metabolizam i gasovi se intenzivnije zadržavaju. Upravo zato mnogi imaju osjećaj nelagode i nadutosti pred spavanje.
Uloga bakterija u crijevima
Naše crijevne bakterije imaju ključnu ulogu u razgradnji hrane. Taj proces je potpuno prirodan, ali proizvodi gasove. Kod nekih ljudi, pogotovo onih osjetljivijeg probavnog sistema, ovaj proces može biti izraženiji i rezultirati češćim nakupljanjem gasova u kasnim satima.
Prema riječima dijetetičara, probiotici i probavni enzimi mogu olakšati ovaj problem jer potpomažu probavu i balansiraju crijevnu floru. Takođe, unos određenih aminokiselina može pomoći da se probava odvija ravnomjernije.
Nervni sistem i opuštanje
Zanimljiv je i uticaj našeg nervnog sistema. Tokom dana, dok smo aktivni, mišići analnog sfinktera prirodno ostaju zatvoreniji. Noću, kad se tijelo opušta, sfinkter se opušta zajedno s nama, što omogućava lakše oslobađanje gasova.
Gastroenterolozi ističu da je ovaj proces prirodan i nije razlog za zabrinutost. Međutim, ako se gasovi javljaju prečesto i uzrokuju bol ili nadutost, vrijedi razmotriti promjene u prehrambenim navikama.
Hrana koja podstiče gasove
Neke namirnice poznate su po tome što izazivaju više gasova. To su prije svega grah, mahunarke, određeno voće poput jabuka i krušaka, luk, kupus, ali i pržena i teška hrana.
Gazirana pića i mliječni proizvodi također mogu biti problem, naročito kod ljudi koji pate od intolerancije na laktozu. Ako primijetite da vam određene namirnice smetaju, najbolje ih je izbjegavati u večernjim satima.
Veliku ulogu igraju i umjetni šećeri – ksilitol, sorbitol i slični zaslađivači često se nalaze u žvakaćim gumama i niskokaloričnim proizvodima, a poznato je da podstiču stvaranje gasova.
Ritam obroka i način jedenja
Nije samo važno šta jedemo, već i kako i kada jedemo. Prebrzo jedenje ili pijenje dovodi do unosa više zraka u probavni trakt, što povećava količinu gasova.
Stručnjaci preporučuju da se obroci rasporede ravnomjerno kroz dan, a večera neka bude lagana i bez pretjerano vlaknaste hrane. Na taj način fermentacija će biti blaža i manje će opterećivati probavu tokom noći.
Pomoć vježbe i hidratacije
Pokret je jedan od najboljih saveznika protiv nadutosti. Fizička aktivnost pomaže da crijeva ostanu pokretna, čime se sprječava zatvor i smanjuje proizvodnja gasova. Čak i lagana šetnja nakon obroka može napraviti razliku.
Hidratacija je jednako važna. Dovoljna količina vode olakšava probavu i pomaže eliminaciju viška gasova. S druge strane, previše gaziranih pića imat će suprotan efekt.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Povremeni gasovi su normalni, ali ako uz njih osjećate i bol, snažnu nadutost, mučninu ili promjene u stolici, to može biti znak intolerancije na hranu ili probavnih poremećaja poput sindroma iritabilnog crijeva. U takvim slučajevima najbolje je obratiti se ljekaru ili nutricionisti.