Često se na društvenim mrežama pojavljuju zanimljive mape koje porede države prema raznim podacima, a ovih dana širi se karta koja prikazuje prosječne vrijednosti koeficijenta inteligencije stanovništva širom svijeta. Posebnu pažnju privukli su rezultati za Evropu, pa se ubrzo počelo raspravljati i o mjestima koje zauzimaju zemlje iz regiona.
Prema najnovijim podacima, prosječni koeficijent inteligencije u Hrvatskoj iznosi 95,75, što je svrstava u kategoriju prosječne inteligencije (90–109). Kada je riječ o državama u regiji, najbolje rangirani su Slovenci s prosjekom od 98,6, dok Srbija bilježi 89,6.
Slijede Bosna i Hercegovina (88,54), Crna Gora (85,78) i Sjeverna Makedonija (81,91). Ove države spadaju u niži prosjek (80–89). U širem evropskom kontekstu, Bjelorusija prednjači s najvišim prosječnim IQ-om od 101,6.
Da li je testiranje cijele populacije moguće?
Ipak, stručnjaci naglašavaju da “prosječni koeficijent inteligencije” jedne države ne predstavlja apsolutnu mjeru inteligencije njenih građana. Praktično testiranje cijele populacije nije moguće, pa se radi o naučnim procjenama zasnovanim na reprezentativnim uzorcima stanovništva.
Takvi uzorci obuhvataju različite dobne skupine, nivoe obrazovanja, odnos spolova, urbana i ruralna područja te socioekonomske razlike, kako bi se dobio što precizniji statistički prikaz stvarnog stanja.
Testiranja se provode pomoću međunarodno priznatih standardiziranih testova, poput Wechslerovih testova, Stanford–Binet testova i Ravenovih progresivnih matrica, koji su koncipirani tako da što manje zavise od jezika i kulturnog konteksta.
Testove provode ovlašteni psiholozi i stručnjaci iz akademskih ustanova, a podaci se analiziraju kroz detaljne statističke metode, uključujući izračun prosjeka, standardne devijacije i korekcije prema demografskim karakteristikama ispitanika.
Cilj ovih studija nije rangiranje naroda, već razumijevanje obrazovnih, društvenih i ekonomskih faktora koji utiču na razvoj kognitivnih sposobnosti u različitim državama.