Evropska unija priprema sveobuhvatnu reformu carinskog sistema, koju je 2023. godine predložila Evropska komisija, dok je Vijeće Evropske unije odobrilo početak međuinstitucionalnih pregovora sa Evropski parlament.
Pregovori su u toku, a među ključnim elementima reforme su uspostavljanje centra za carinske podatke EU, formiranje nove carinske uprave na nivou Unije, pojednostavljenje procedura i ukidanje carinskog praga od 150 eura za male pošiljke.
Prema podacima Evropske komisije, tokom 2024. godine u EU je uvezeno 4,6 milijardi paketa vrijednosti ispod 150 eura, od čega je 91 posto stiglo iz Kine.
Carina od prvog eura vrijednosti
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na ukidanje dosadašnjeg izuzeća od carine za robu vrijednosti do 150 eura. Prema novim pravilima, carina će se obračunavati od prvog eura vrijednosti pošiljke.
Prvi korak predviđa uvođenje privremene fiksne carinske stope od tri eura za sve pakete ispod 150 eura koji ulaze u EU, počev od 1. jula ove godine.
Carina se neće naplaćivati kao jedinstvena taksa po paketu, već prema kategoriji robe. To znači da će se, ukoliko pošiljka sadrži različite vrste artikala, carina obračunavati za svaku kategoriju posebno.
Potpuna implementacija reforme planirana je za 2028. godinu, kada bi trebao početi s radom carinski podatkovni centar EU.
Prema obrazloženju Vijeća Evropske unije, cilj reforme je spriječiti podcjenjivanje vrijednosti robe, suzbiti praksu masovnog slanja jeftinih proizvoda u malim pošiljkama i osigurati ravnopravnije uslove konkurencije na tržištu.
Posljedice za online kupovinu iz BiH
Mjera se odnosi na uvoz u EU, pa za Bosnu i Hercegovinu ne znači direktnu izmjenu domaćih carinskih pravila. Ipak, efekti bi mogli biti vidljivi na tržištu, posebno kada je riječ o online kupovini.
Stručnjaci iz sektora e-trgovine navode da bi pojedine platforme i trgovci mogli prilagoditi logističke modele za evropsko tržište, što bi moglo uticati na cijene i dostupnost robe i u regionu.
U Bosni i Hercegovini pošiljke zanemarive vrijednosti do 300 KM oslobođene su uvoznih dažbina i PDV-a, uz određena ograničenja. To znači da je prag oslobađanja trenutno viši nego u EU, što može uticati na tokove potražnje.
Iz Vijeća Evropske unije navode da je reforma odgovor na snažan rast e-trgovine i veliki broj malih paketa koji svakodnevno ulaze na tržište EU. Upozorava se i na zloupotrebe sistema, uključujući namjerno podcjenjivanje robe i dijeljenje većih pošiljki na manje, što povećava administrativno opterećenje, količinu otpada i emisije.
Reforma carinskog sistema tako predstavlja jednu od značajnijih promjena u oblasti e-trgovine na evropskom tržištu u posljednjih nekoliko godina.