Često i dugotrajno korištenje bolovanja tokom radnog vijeka u Federaciji Bosne i Hercegovine može imati direktne posljedice na visinu penzije, a to postaje posebno vidljivo prilikom njenog obračuna u momentu odlaska u penziju.
Prema važećim propisima, osobe koje češće koriste bolovanje tokom radnog vijeka dobijaju nižu penziju u odnosu na one koje to pravo koriste rjeđe i kraće. Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO/PIO) pojašnjavaju da visina penzije zavisi od dužine penzijskog staža, iznosa plata na koje su plaćeni doprinosi i vrijednosti općeg boda u godini ostvarivanja prava na penziju.
Prema Zakonu o PIO, godišnji lični koeficijent izračunava se tako što se ukupni iznos plata ili osnovica osiguranja, od 1. januara 1970. godine, podijeli s prosječnom godišnjom platom u SR BiH, odnosno u Federaciji BiH. Iz obračuna su izuzete godine 1992., 1993., 1994., 1995. i godina ostvarivanja prava.
Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH propisuje da osiguraniku tokom bolovanja, osim kada se radi o povredi na radu ili profesionalnoj bolesti, pripada naknada u visini od najmanje 80 posto osnovice. Prema Zakonu o doprinosima, upravo ta naknada postaje osnovica za obračun doprinosa u periodu bolovanja do 42 dana, što u konačnici smanjuje lični koeficijent za tu kalendarsku godinu.
Jedini izuzetak su situacije kada je radnik povrijeđen na poslu ili boluje od profesionalne bolesti, jer mu se tada isplaćuje puna plata i taj period se ne odražava negativno na obračun buduće penzije.
U Federaciji BiH godinama se ukazuje na zloupotrebe bolovanja. Prema podacima, prosječno bolovanje po radniku iznosi 25 dana godišnje, a u Kantonu Sarajevo 22 dana, što je gotovo četiri puta više u odnosu na zemlje Evropske unije, gdje je godišnji prosjek 6,5 dana.
Najčešći razlozi za otvaranje bolovanja su bolovi u leđima, visokorizične trudnoće, problemi s kičmom, vrtoglavice, povišen krvni pritisak i akutne stresne reakcije.
Samo u Kantonu Sarajevo, tokom 2023. godine evidentirano je 5.776 slučajeva bolovanja dužih od 42 dana, dok je broj kraćih znatno veći jer idu direktno na teret poslodavca. Za refundaciju plata u tom periodu, iz sredstava zdravstvenog osiguranja izdvojeno je više od 10 miliona KM.