Uoči objave drugostepene presude, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, najavljuje kandidaturu na izborima 2026. godine, iako njegova politička budućnost direktno zavisi od odluke Apelacionog vijeća Suda BiH.
Kako saznaje portal Raport, presuda u predmetu protiv Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića treba biti dostavljena strankama najkasnije do ponedjeljka. Podsjećamo, Dodik je u prvostepenom postupku osuđen na godinu zatvora, uz mjeru zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS. Apelaciono vijeće sada odlučuje hoće li presuda biti potvrđena, izmijenjena ili vraćena na ponovno suđenje.
Ova odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice – ne samo po Dodika lično, već i po političku i institucionalnu stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Izborni zakon jasan, ali politička poruka glasna
Prema važećem Izbornom zakonu BiH, osoba koja je pravosnažno osuđena na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više ne može biti kandidat na izborima. Ipak, Dodik je odlučno najavio učešće na izborima, što je mnogi tumače kao signal biračima, ali i institucijama – da ne planira povlačenje iz političkog života bez obzira na pravosudni ishod.
Njegova izjava izazvala je brojne reakcije, posebno u kontekstu trenutnog povjerenja u pravosuđe, koje se suočava s pritiscima i kritikama političkih aktera. Ukoliko bi Apelaciono vijeće odlučilo da ublaži ili ukine presudu pod okolnostima koje bi javnost mogla smatrati netransparentnim, to bi dodatno narušilo već poljuljano povjerenje građana u pravosudne institucije.
Politička taktika ili predznanje?
U dijelu javnosti pojavile su se sumnje da Dodik možda već ima saznanja o tome kako će Apelaciono vijeće odlučiti. Njegova samouvjerenost, iako presuda još nije pravosnažna, ostavlja prostor za nagađanja – da li je riječ o političkom pritisku, poznatoj retorici ili o nečemu više.
Za sada ostaje da se vidi kakvu će odluku donijeti sud i da li će ona potvrditi ili promijeniti dosadašnji tok procesa. Presuda se očekuje u trenutku kada je povjerenje u pravosudni sistem jedno od ključnih pitanja za funkcionalnost države.
Odluka Apelacionog vijeća mogla bi označiti prekretnicu – kako za pravosuđe, tako i za političku scenu u Bosni i Hercegovini.