Sve više se govori o tome kako pametni telefoni oblikuju djetinjstvo, ali nova američka studija donosi podatke koji su izazvali posebnu zabrinutost među stručnjacima.
Istraživanje fokusirano na djecu koja se nalaze na samom pragu adolescencije pokazuje da posjedovanje pametnog telefona već u dobi od 12 godina može biti povezano s nizom negativnih zdravstvenih ishoda.
Prema nalazima koje prenosi Science Alert, djeca tog uzrasta koja imaju pametni telefon češće se suočavaju s depresijom, pretilošću i nedostatkom sna u odnosu na vršnjake bez ovih uređaja.
Pametni telefoni su relativno nova pojava, s obzirom na to da je prvi iPhone lansiran prije manje od dvije decenije. Zbog toga današnje generacije djece i tinejdžera praktično odrastaju u digitalnom okruženju koje ne poznaje granice između online i offline svijeta.
Upravo iz tog razloga naučnici nastoje detaljnije razumjeti kako takva svakodnevica utiče na psihičko i fizičko zdravlje djece.
Dječji i adolescentni psihijatar Ran Barzilej iz Dječje bolnice u Filadelfiji ističe da bi pametne telefone trebalo posmatrati kao važan faktor u zdravlju tinejdžera, naglašavajući potrebu za pažljivim razmatranjem trenutka kada se djetetu daje prvi telefon.
Zabrinjavajući podaci o mentalnom i fizičkom zdravlju
Studija je obuhvatila podatke prikupljene od 10.588 mladih u okviru velikog istraživanja o razvoju mozga adolescenata. Fokus je bio na zdravstvenom stanju djece u dobi od 12 godina, pri čemu su istraživači uzeli u obzir i dodatne faktore poput demografskih karakteristika i socioekonomskog statusa porodica. Rezultati su pokazali jasne razlike između djece koja su imala pametni telefon i one koja ga nisu posjedovala.
Kod djece s pametnim telefonima zabilježena je veća učestalost dijagnosticirane depresije. Gotovo 6,5 posto djece koja su koristila telefone imalo je dijagnozu depresije, dok je taj postotak među njihovim vršnjacima bez telefona iznosio oko 4,5 posto. Iako se razlika na prvi pogled može činiti relativno malom, stručnjaci upozoravaju da ona postaje značajna kada se posmatra na nivou čitave populacije.
Pretilost i san kao tihi pokazatelji problema
Osim mentalnog zdravlja, studija je ukazala i na povezanost pametnih telefona s fizičkim zdravljem djece. Pretilost se pokazala kao još jedan problem koji se češće javlja kod djece koja koriste pametne telefone. Oko 18 posto dvanaestogodišnjaka s telefonima bilo je pretilo, dok je među djecom bez telefona taj udio iznosio oko 12 posto. Istraživači naglašavaju da ovakvi podaci ukazuju na potencijalnu vezu između povećanog vremena provedenog pred ekranom i smanjene tjelesne aktivnosti.
Problemi sa snom bili su još izraženiji. Gotovo polovina djece s pametnim telefonima prijavila je da spava manje od preporučenih devet sati po noći, dok je među djecom bez telefona taj postotak bio znatno niži. Nedostatak sna u toj dobi može imati dugoročne posljedice, uključujući poteškoće s koncentracijom, emocionalnu nestabilnost i slabiji školski uspjeh.
Promjene između 12. i 13. godine
Istraživanje je pratilo djecu i u periodu između 12. i 13. godine života, što je omogućilo uvid u promjene koje se dešavaju u relativno kratkom vremenskom razmaku. Djeca koja su imala pametni telefon do 13. godine češće su prijavljivala probleme s mentalnim zdravljem, uključujući simptome depresije i hroničan nedostatak sna. Zanimljivo je da tokom tog perioda nije zabilježena značajna promjena u riziku od pretilosti, što sugerira da se određeni efekti mogu razvijati postepeno i tokom dužeg vremena.
Ovi nalazi dodatno su potaknuli raspravu o tome koliko rano bi djeca trebala dobiti pametni telefon i kakvu ulogu roditelji imaju u postavljanju granica kada je riječ o njegovom korištenju. Stručnjaci ističu da rana izloženost digitalnim sadržajima može imati složene posljedice koje još uvijek nisu u potpunosti istražene.
Prednosti, ograničenja i otvorena pitanja
Istraživači priznaju da pametni telefoni nisu isključivo negativni i da mogu imati i određene prednosti. Za mnoge tinejdžere oni predstavljaju sredstvo za održavanje društvenih kontakata, pristup obrazovnim sadržajima i alat za učenje. U nekim porodicama pametni telefon se smatra nužnim zbog sigurnosti i lakše komunikacije, posebno u urbanim sredinama.
Ipak, važno je naglasiti i ograničenja same studije. Depresija je mjerena kao pojava u bilo kojem trenutku djetetovog života, što znači da se u pojedinim slučajevima mogla javiti i prije nego što je dijete dobilo pametni telefon. Također, riječ je o opservacijskoj studiji, pa nije moguće sa sigurnošću tvrditi da pametni telefoni direktno uzrokuju navedene probleme. Uprkos tome, jačina povezanosti i obrasci koji se ponavljaju u podacima ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjima.
Nalazi se u velikoj mjeri podudaraju s onim što je već poznato o uticaju pametnih telefona na odrasle. Kod njih su ovi uređaji povezani s povećanim stresom, osjećajem mentalne iscrpljenosti i promjenama u načinu funkcioniranja mozga. Upravo zbog toga istraživači planiraju da u budućnosti detaljnije ispitaju kako vrijeme provedeno pred ekranom, kao i vrste aplikacija koje djeca koriste, utiču na mentalno i fizičko zdravlje, te koje bi mjere mogle pomoći u smanjenju potencijalnih negativnih posljedica.