Od simbola ljepote do zdravstvenog problema
U prošlosti je punija građa tijela smatrana znakom ljepote, zdravlja i plodnosti. Debljina je često bila društveno prihvaćena i čak poželjna. Danas situacija izgleda potpuno drugačije. Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ističu da prekomjerna težina više nije samo estetski izazov, već ozbiljan zdravstveni problem. Debljina povećava rizik od niza hroničnih bolesti, uključujući bolesti srca, krvnih sudova i dijabetes tipa 2.
Ono što mnogi zaboravljaju jeste da debljina nije uvijek samo posljedica prejedanja ili nedostatka fizičke aktivnosti. Iako su ti faktori najčešći, problem može nastati i usljed genetskih predispozicija, psiholoških i socijalnih uticaja, hormonalnih poremećaja te djelovanja određenih lijekova. Bolesti nadbubrežne i štitne žlijezde, policistični jajnici ili dugotrajna upotreba kortikosteroida i antidepresiva takođe mogu značajno uticati na povećanje tjelesne mase.
Globalni porast pretilosti
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je debljina jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća. Oko 39 posto odraslih širom svijeta ima prekomjernu težinu, dok je 13 posto njih pretilo. Od 1975. godine stopa pretilosti gotovo se utrostručila.
Evropski podaci su posebno zabrinjavajući. Prema statistikama “Naš svijet u podacima”, gotovo četvrtina stanovništva EU bila je pretilo 2016. godine, što je porast od 161 posto u odnosu na 1975. godinu. Situacija u BiH nije ništa bolja. Stručnjaci upozoravaju da se hitno mora djelovati kako bi se zaustavio ovaj rast, jer dugoročno posljedice po javno zdravlje mogu biti katastrofalne.
Javnozdravstvene kampanje, poput Evropske sedmice borbe protiv debljine i Evropskog dana borbe protiv debljine, pokušavaju osvijestiti građane o opasnostima pretilosti. Cilj je motivisati ljude na zdrave navike u prehrani i redovnu fizičku aktivnost te pružiti podršku u održavanju tih promjena.
Kako mjerimo pretilost i njene rizike
Za praćenje stanja uhranjenosti koriste se jednostavne, ali učinkovite metode. Najpoznatija je određivanje indeksa tjelesne mase (ITM ili BMI). Taj se indeks izračunava tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli sa kvadratom visine u metrima. Primjerice, osoba visoka 1,78 metara i teška 110 kilograma ima BMI od 34,7, što je granična vrijednost prvog i drugog stadija pretilosti.
Stručnjaci INZ-a objašnjavaju da BMI omogućava jednostavnu procjenu rizika: osobe s BMI ispod 18,5 smatraju se pothranjenima, dok indeks od 18,5 do 24,9 označava optimalnu težinu. Povećanu tjelesnu težinu imaju oni s BMI od 25 do 29,9, a pretili su osobe s indeksom od 30 i više, podijeljene u tri stepena prema težini.
Ova mjerenja nisu samo statistika – ona upozoravaju na potencijalne zdravstvene probleme. Pretilost značajno povećava rizik od visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola, dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i moždanih udara.
Posljedice pretilosti i važnost pravilne prehrane
Pored bolesti srca i dijabetesa, debljina može povećati rizik od razvoja raznih tipova raka, uključujući rak maternice, dojke, debelog crijeva i gušterače. Dugoročno, pretilost utiče i na probavni sistem, izaziva apneju, osteoartritis, a istraživanja pokazuju da može pogoršati simptome COVID-19 kod oboljelih.
Stručnjaci ističu da je najvažnije pravilno balansirati prehranu i redovno se kretati. Pravilna prehrana uključuje umjeren unos vode, ugljikohidrata, masti i proteina, te dovoljan unos vitamina i minerala. Preporučuje se redovno konzumiranje obroka, raznovrsna hrana, umjerenost i izbjegavanje prejedanja. Male, češće porcijice tokom dana često su bolja strategija od nekoliko velikih obroka.
Redovna fizička aktivnost i uravnotežena prehrana ključni su za smanjenje težine i dugoročno održavanje optimalne tjelesne mase. Stručnjaci upozoravaju da bez tih promjena, pretilost ostaje najveći tihi zdravstveni problem našeg vremena, iako se često zanemaruje dok ne izazove ozbiljne posljedice.