Kada se govori o zdravlju crijeva, mnogi odmah pomisle da je svakodnevna velika nužda neophodna za normalno funkcionisanje organizma. Ipak, stručnjaci tvrde da broj odlazaka u toalet nije univerzalan pokazatelj zdravlja i da mnoge osobe imaju zdrava crijeva iako ne obavljaju nuždu svakog dana.
Nutricionistica Amanda Sauceda pojašnjava da je ključno razumjeti kako „normalno“ izgleda različito za svaku osobu. „Nije nužno loše ako ne vršite veliku nuždu svaki dan, jer svi imamo različitu verziju onoga što je redovno. Ako to posmatramo kao iznošenje otpada, cilj je da to bude redovno i bez napora“, navodi Sauceda.
Naš probavni sistem je izuzetno aktivan već pri prvom zalogaju hrane ili gutljaju vode. Hrana se razgrađuje na nutrijente, a ono što organizmu nije potrebno pretvara se u otpad koji se nakuplja u debelom crijevu. Tada tijelo šalje signal da je vrijeme za pražnjenje crijeva. Međutim, kod nekih osoba taj proces je sporiji.
Ako nuždu obavljate neredovno, tijelo vam to može signalizirati kroz različite simptome. Gasovi, osjećaj nadutosti i nelagodnosti, kao i tvrda i suha stolica najčešći su znakovi da se vaš probavni sistem ne prazni redovno. Jenna Volpe, registrovana nutricionistica i klinička terapeutkinja, ističe da stolica koja duže ostaje u crijevima može fermentirati, što izaziva neugodne posljedice poput povećanog stvaranja gasova i nelagode u stomaku.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji pate od opstipacije imaju drugačiji sastav crijevnog mikrobioma od onih koji redovno obavljaju nuždu. Mikrobiom crijeva, koji predstavlja zajednicu dobrih bakterija u našem sistemu, igra ključnu ulogu u varenju, imunološkoj odbrani i općem zdravlju. Disbalans u mikrobiomu može dodatno usporiti rad crijeva.
Često se postavlja pitanje da li neredovno pražnjenje crijeva može uzrokovati “trovanje” organizma, što je čest argument za korištenje metoda poput čišćenja debelog crijeva. No, stručnjaci upozoravaju da za to nema naučnih dokaza. Toksini iz stolice ne cirkulišu u krvotok ako ne obavite nuždu nekoliko dana, jer vaš organizam, uključujući mikrobiom, ima mehanizme zaštite. Osim toga, metode poput klizmi ili tzv. “detoksikacija” crijeva mogu napraviti više štete nego koristi, naročito ako se koriste često i bez medicinskog nadzora, jer uništavaju i korisne bakterije koje su ključne za zdravu probavu.
Ako obično imate redovnu stolicu, a sada je prošlo više od tri dana bez pražnjenja i osjećate nelagodu, vrijeme je da nešto promijenite. Najčešći pokazatelji da crijeva ne rade optimalno su tvrda stolica, naprezanje pri nuždi, gasovi i osjećaj nepotpunog pražnjenja.
Srećom, postoji niz jednostavnih navika koje mogu potaknuti rad crijeva:
- Povećajte unos vlakana, posebno iz voća, povrća, integralnih žitarica i mahunarki. Vlakna dodaju volumen stolici i ubrzavaju njen prolazak.
- Unosite dovoljno tečnosti, prvenstveno vode, jer dehidracija može dodatno stvrdnuti stolicu.
- Krećite se više, jer fizička aktivnost potiče pokretljivost crijeva.
- Ne ignorišite nagon za nuždom, jer to može dodatno usporiti refleks crijeva.
Ukoliko se problem sa zatvorom javlja često i ne reaguje na promjene u načinu života, preporučuje se posjet ljekaru. Iza usporene probave mogu se kriti i ozbiljniji uzroci poput poremećaja funkcije crijeva, hormonske neravnoteže ili neželjenih efekata lijekova.
Zaključno, zdrava crijeva ne znače nužno svakodnevno pražnjenje, već ritam koji je redovan i udoban za vas. Važno je slušati svoje tijelo i reagovati na promjene koje se ponavljaju ili uzrokuju nelagodu.