Iako je u posljednjih pet godina postignut značajan napredak, problem nelegalne trgovine duvanom i dalje je prisutan u Bosni i Hercegovini. Ovaj izazov nije specifičan samo za BiH – riječ je o globalnom problemu s kojim se suočavaju sve zemlje, bez obzira na stepen razvoja.
Procjenjuje se da se širom svijeta godišnje proda oko 370 milijardi ilegalnih cigareta, što znači da na svakog stanovnika planete otpada oko 50 komada. To čini 13 posto ukupne potrošnje i predstavlja godišnji gubitak za državne budžete od oko 50 milijardi funti.
Ni BiH nije izuzetak – crno tržište duvana i duvanskih proizvoda i dalje je jedan od ključnih fiskalnih i sigurnosnih izazova. Iako su prethodnih godina zabilježeni određeni pomaci, nova istraživanja i podaci s terena pokazuju da borba protiv nelegalne trgovine zahtijeva stalnu institucionalnu pažnju, posebno zbog činjenice da ilegalni rezani duvan čini najveći dio tog tržišta.
Procjenjuje se da BiH svake godine izgubi više od 420 miliona KM zbog nelegalne prodaje duvana. Taj iznos nije samo brojka na papiru – tim novcem država bi mogla izgraditi pet savremenih bolnica s modernom opremom, sagraditi 100 kilometara auto-puta, obnoviti više od 1.000 kilometara lokalnih i regionalnih puteva, osigurati 10.000 stanova za mlade porodice i socijalno ugrožene, povećati minimalne penzije za preko 100.000 penzionera tokom godinu dana, ili u potpunosti nadoknaditi štetu od velikih poplava koje su pogodile BiH u oktobru 2024. godine.
Ovi podaci jasno pokazuju da se borba protiv crnog tržišta ne odnosi samo na duvansku industriju, već je to pitanje šireg javnog interesa.
Istraživanje agencije IPSOS pokazuje da je u BiH udio crnog tržišta cigareta smanjen s 54 posto u 2020. godini na 30 posto u 2025. Ovaj napredak ostvaren je zahvaljujući koordinisanom djelovanju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Granične policije i drugih nadležnih organa.
Ipak, potražnja za jeftinijim, ilegalnim proizvodima i dalje postoji – najčešće zbog velike razlike u cijeni i dostupnosti putem neformalnih kanala, kao što su pijace i ulični prodavači. Čak 94 posto korisnika rezanog duvana u BiH konzumira nelegalne proizvode, dok je u Hrvatskoj taj udio oko 70 posto. Jasno je da je rezani duvan dominantan na crnom tržištu.
Glavni razlozi za to su višestruko niža cijena – jer se izbjegava plaćanje akciza i drugih obaveza – laka distribucija bez kontrole, kao i nedostatak nadzora nad kvalitetom i porijeklom proizvoda.
Stručnjaci ističu da je jedan od glavnih uzroka ovog problema bilo prebrzo i preveliko povećanje akciza. Upozoravaju da bi slične greške trebalo izbjeći kod regulisanja novih kategorija proizvoda – poput e-cigareta, grijanih duvanskih proizvoda i nikotinskih vrećica. Ukoliko se uvedu previše stroge i nerealne regulative, rizikuje se da i ti proizvodi završe na crnom tržištu.
BiH bi, u tom smislu, mogla učiti iz iskustava susjednih zemalja. Hrvatska je, naprimjer, u posljednjih pet godina uspjela da smanji udio crnog tržišta cigareta sa 21 na 11 posto. Taj rezultat je postignut kroz konstantan rad inspekcija i policije, uvođenje pasa obučenih za otkrivanje duvana, stabilnu i predvidivu akciznu politiku, javne kampanje, kao i saradnju između države, industrije i građana.
Zaključak je jasan – rezultati ne dolaze preko noći, ali su dostižni uz jasan plan i političku volju.
BiH je potreban kontinuitet u aktivnostima na terenu, jačanje kapaciteta UIO-a i drugih nadležnih institucija, kao i efikasnije praćenje nelegalnog rezanog duvana i novih kategorija proizvoda.
Uz pametno planiranu akciznu politiku, usklađenu sa stvarnim stanjem na tržištu i međunarodnim trendovima, te uz otvorenu i transparentnu saradnju države, industrije i potrošača – borba protiv crnog tržišta može donijeti stvarne i dugoročne rezultate.