Odluka Donalda Trumpa da odobri vazdušni udar na tri iranska nuklearna postrojenja u ranim jutarnjim satima odjeknula je ne samo politički, već i finansijski. Gotovo trenutno nakon što je vijest potvrđena iz Bijele kuće, globalna tržišta reagovala su osjetno i emotivno. Cijene sirove nafte skočile su na najviši nivo u posljednjih devet mjeseci, dok su investitori u panici preusmjeravali kapital ka sigurnim utočištima poput zlata i švajcarskog franka.
Tržišta reagovala na Trumpov udar munjevitom brzinom
Geopolitička nestabilnost u regiji bogatoj naftom ne ostavlja prostora za ravnodušnost tržišnim akterima. Trgovci energentima odmah su prepoznali potencijal za poremećaj u snabdijevanju, s obzirom na to da se dio iranske proizvodnje nalazi blizu pogođenih lokacija, ali i zbog mogućih odmazdi koje bi mogle zahvatiti ključne rute izvoza kroz Hormuški moreuz. Berze u Aziji bile su prve koje su pokazale osjetljivost, s padom indeksa u Tokiju, Seulu i Hong Kongu odmah po otvaranju trgovinskog dana.
Wall Street i Evropa pod pritiskom neizvjesnosti
Na Wall Streetu je atmosfera bila puna neizvjesnosti. Premda su sektori vezani za odbrambenu industriju zabilježili blagi rast, ukupno raspoloženje ostalo je suzdržano. Investitori su oprezno pratili sve nove informacije iz Washingtona i Teherana, pokušavajući procijeniti koliki će biti domet ove eskalacije i da li će prerasti u širu vojnu kampanju. Dok se dionice energetskih kompanija poput ExxonMobila i Chevrona kreću uzlazno, tehnološki sektor bilježi blagi pad, vođen brigom oko potencijalnih poremećaja u lancima snabdijevanja.
Na evropskim tržištima, osjećala se slična nesigurnost. Trgovina je otvorena uz padove ključnih indeksa u Frankfurtu, Parizu i Londonu. Najviše su pogođene aviokompanije i turistički sektor, koji tradicionalno prvi reaguje na svaku nestabilnost u regiji koja je povezana s putovanjima, naftom ili sigurnosnim prijetnjama. Euro je oslabio u odnosu na dolar, dok su obveznice pojedinih evropskih zemalja zabilježile porast tražnje, što ukazuje na klasično tržišno ponašanje u kriznim situacijama.
Nafta, zlato i valute u znaku nesigurnosti
Nafta tipa Brent za isporuku u narednom mjesecu dostigla je cijenu iznad 91 dolara po barelu, što analitičari vide kao psihološku granicu. Ovo povećanje dolazi u trenutku kada su tržišta već bila pod pritiskom zbog prethodnih smanjenja zaliha i najava smanjenja proizvodnje iz zemalja OPEC+. Geopolitička komponenta sada je dodala novu dimenziju straha, koja nije samo kratkoročna.
Zlato, tradicionalni pokazatelj nesigurnosti, zabilježilo je najviši rast u jednom danu u posljednjih šest mjeseci. Investitori, u strahu od inflatornih pritisaka i potencijalnog širenja sukoba, brzo su reagovali prebacivanjem portfelja iz rizičnih u sigurnije aktive. Švajcarski franak i japanski jen, valute koje tržišta često smatraju “sigurnim lukama”, doživjele su stabilizaciju i blagi rast.
Globalne posljedice i neizvjesnost oko budućih poteza
Centralne banke vodećih ekonomija, uključujući američki FED i Evropsku centralnu banku, još uvijek nisu dale zvanične izjave, ali se spekuliše da bi mogle pažljivo motriti kretanja i reagovati ukoliko bi ekonomski šokovi prešli granicu podnošljivosti. Stručnjaci već sada raspravljaju o tome da li će aktuelna situacija zahtijevati promjene u kamatnim politikama, naročito ako napetosti potraju i izazovu domino efekat na globalnu trgovinu.
Kineska ekonomija, koja već neko vrijeme balansira između postpandemijskog oporavka i trgovinskih tenzija sa Zapadom, nije ostala imuna. Iz Pekinga stižu informacije o privremenom zadržavanju uvoza sirove nafte iz Irana, iako se zvanično o razlozima ne govori mnogo. Finansijski analitičari u Šangaju ocjenjuju da bi produbljivanje krize moglo dovesti do povećanja troškova proizvodnje u ključnim industrijama, uključujući hemijsku i metaluršku.
U svijetu kriptovaluta takođe se osjetila reakcija. Bitcoin je zabilježio skok iznad 69.000 dolara, što se tumači kao znak da ulagači traže alternativne oblike zaštite od moguće finansijske nestabilnosti. Tržište digitalne imovine, koje inače reaguje na makroekonomske turbulencije, ovoga puta je dodatno podgrijano glasinama o mogućim sankcijama Iranu koje bi obuhvatile i finansijski sektor.
U centru svih ovih pomjeranja ostaje Trump, čija odluka da se pridruži izraelskoj vojnoj akciji i samostalno naređuje napad bez prethodnog odobrenja Kongresa ili UN-a, i dalje izaziva oštre političke i ekonomske debate. Njegov potez analitičari tumače kao znak političke strategije koja ne trpi čekanje, već traži brze i odlučne poteze. No, cijena tih odluka sve češće se osjeća na tržištima koja reaguju brzo, ali se oporavljaju sporo.
Kako se diplomatski odgovori i dalje razvijaju, tržišta ostaju u stanju visoke pripravnosti. Sve oči su uprte u naredne korake Washingtona i Teherana, jer svaka nova izjava može izazvati još jednu seriju talasa u već uzdrmanom finansijskom svijetu.
