Iako još uvijek ispod prosjeka Evropske unije, broj godina koje građani Bosne i Hercegovine provedu u obrazovnom sistemu značajno je veći nego 2000. godine.
Školovanje u BiH
Prema posljednjim podacima UNDP-a, u Bosni i Hercegovini prosječno školovanje traje 10,5 godina, što spada među najniže vrijednosti u regiji. Usporedbe radi, tokom 2000. godine prosjek školovanja bio je 4,42 godine manji.
Uporedni podaci u regiji i svijetu
U poređenju s drugim zemljama zapadnog Balkana, situacija u BiH je još uvijek izazovna. Srbija bilježi prosjek od 11,4 godine, Hrvatska i Crna Gora po 12,2 godine, dok je Slovenija najuspješnija sa 12,8 godina školovanja.
U razvijenijim evropskim državama, poput Njemačke, prosjek školovanja iznosi 14,1 godinu, a Švicarska i Kanada bilježe 13,9 odnosno 13,8 godina. S druge strane, u najsiromašnijim zemljama svijeta, kao što su Burkina Faso i Niger, prosjek školovanja traje tek oko 2,1 godinu, dok Gvineja, Mali, Čad i Senegal imaju manje od tri godine.
Rano napuštanje školovanja
Na manji broj godina školovanja u BiH utječe i činjenica da određeni broj mladih rano napušta školu. Prema podacima iz dokumenta “Informacija o statističkim pokazateljima u obrazovanju u Bosni i Hercegovini” za 2022. godinu, tokom 2021. godine stopa ranog napuštanja školovanja iznosila je 4,7 posto, dok je 2017. godine bila 5,1 posto.
Europska unija definiše rani prestanak školovanja kao situaciju kod osoba između 18 i 24 godine koje više nisu uključene u bilo koji oblik obrazovanja ili obuke i nisu stekle diplomu srednje škole. To mogu biti učenici koji su prekinuli školovanje prije završetka srednje škole ili pohađali stručne škole čija diploma nije ekvivalent završene srednje škole.
Cjeloživotno učenje u BiH
U Bosni i Hercegovini je prihvaćen koncept cjeloživotnog učenja. Posljednjih godina pokrenuti su reformski procesi na svim nivoima kako bi se unaprijedilo obrazovanje odraslih, što je ključno za društveno-ekonomsku revitalizaciju, zapošljavanje, konkurentnost na tržištu znanja, mobilnost i fleksibilnost radne snage.
Najveći postotak osoba u dobi od 25 do 64 godine koje su sudjelovale u obrazovanju i osposobljavanju zabilježen je 2020. godine i iznosio je 3,3 posto.
Ovi podaci pokazuju da, iako Bosna i Hercegovina još zaostaje za prosjekom Evropske unije, obrazovni sistem bilježi napredak i sve više mladih građana provodi duži period u školovanju.