Pasoš nije samo putni dokument, nego i ogledalo položaja jedne države u svijetu. On određuje koliko je slobode kretanja omogućeno građanima i u kojoj mjeri je jedna zemlja prepoznata kao pouzdan partner međunarodne zajednice.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, pasoš se posljednjih godina polako penje na rang listama, ali i dalje nosi određena ograničenja koja mnogi građani svakodnevno osjećaju prilikom planiranja putovanja, studija ili poslovnih angažmana u inostranstvu.
Prema najnovijem Henley Passport Indexu, bh. pasoš se nalazi na 45. mjestu u svijetu, sa mogućnošću putovanja u nešto više od 120 država bez klasične vize ili uz vizu po dolasku. Na prvi pogled, taj broj djeluje solidno, ali u poređenju sa zemljama regiona pokazuje da Bosna i Hercegovina još uvijek ima prostor za napredak. To je pozicija koja jasno oslikava političku i ekonomsku realnost zemlje, ali i otvara pitanje koliko se radi na novim međunarodnim sporazumima koji bi građanima omogućili lakše kretanje.
Gdje je BiH u odnosu na susjede i svijet
Građani Bosne i Hercegovine često imaju osjećaj da su “između svjetova”, što potvrđuju i podaci o jačini pasoša. U regionu ispred BiH su Hrvatska, Slovenija i Mađarska, koje danas važe za jedne od najjačih putnih dokumenata na planeti, dok je Srbija nešto bolje rangirana od BiH, a Crna Gora tek nekoliko mjesta iznad ili ispod zavisno od perioda mjerenja. Takva raspodjela odražava i različite faze evropskih integracija i vanjskopolitičkih odnosa država zapadnog Balkana.
Na globalnom nivou, BiH pasoš se nalazi daleko ispod vodećih država poput Singapura, Japana ili Južne Koreje, čiji državljani gotovo bez ograničenja putuju svijetom. Ipak, razlika između dna i sredine liste podsjeća koliko dokument u ruci oblikuje svakodnevicu običnih ljudi. Dok stanovnici pojedinih zemalja mogu spontano kupiti kartu i otputovati, građani BiH često moraju planirati sedmicama unaprijed, prikupljati dokumentaciju i čekati vizna odobrenja, što putovanja čini skupljim i manje dostupnim.
Zašto je bh. pasoš još uvijek ograničen
Snaga pasoša direktno je povezana sa političkom stabilnošću, nivoom ekonomskog razvoja i međunarodnim povjerenjem. Kompleksan unutrašnji sistem Bosne i Hercegovine, sporo donošenje odluka i dugi procesi usklađivanja sa evropskim standardima ostavili su trag i na mobilnosti građana. Dok su neke zemlje regiona završile ključne integracijske procese i ušle u Evropsku uniju ili šengenski prostor, BiH taj put tek prolazi.
S druge strane, posljednjih godina primijetan je postepen napredak. Otvaraju se novi bezvizni režimi, jačaju diplomatski odnosi i sve više zemalja prepoznaje napore koje BiH čini na putu evropskih integracija. Iako promjene možda nisu brze koliko bi građani željeli, činjenica je da se kreću u pozitivnom smjeru. Svaki novi sporazum i svaka ukinuta viza donosi osjećaj da je svijet barem malo dostupniji.
Šta snaga pasoša znači za obične građane
Iza statistika i poredaka kriju se vrlo konkretne sudbine. Mladi koji žele studirati u inostranstvu, radnici koji traže bolje uslove, porodice koje putuju na odmor ili rodbinsku posjetu – svi oni osjećaju teret viznih procedura. Dodatni troškovi, papirologija i neizvjesnost često odvraćaju ljude od putovanja ili ih primoravaju na kompromisne odluke. Mnogi građani BiH naviknuti su da uz pasoš uvijek nose i fasciklu sa dokumentima, jer sama putna isprava nije dovoljna.
Istovremeno, pasoš Bosne i Hercegovine za mnoge je simbol pripadnosti zemlji koja prolazi kroz promjene i traži svoje mjesto u svijetu. On nosi i emociju i nadu da će buduće generacije imati manje ograničenja nego današnje. Svaka nova bezvizna destinacija za građane znači više slobode, veću povezanost sa svijetom i osjećaj da granice nisu nepremostive, nego samo administrativne linije koje se vremenom mogu pomjerati.