Bosna i Hercegovina bi samo od preleta aviona tokom ove godine mogla ostvariti prihod od gotovo 100 miliona maraka, pokazuju podaci koje je Savjet ministara BiH dostavio medijima. Ova sredstva, međutim, prate i izazovi – kako infrastrukturni, tako i kadrovski – koji bi mogli uticati na efikasnost i sigurnost vazdušnog saobraćaja iznad BiH.
Iako se Direkcija za civilnu vazdušnu plovidbu BiH nije oglasila, pravdajući se godišnjim odmorima, podatke je dostavio Eurocontrol, evropska agencija za nadzor zračnog saobraćaja.
Prema tim brojkama, prošle godine iznad BiH preletjelo je 466.835 aviona, a ove godine očekuje se prihod od 93.749.303 KM – što znači da BiH po jednom preletu inkasira prosječno oko 200 KM.
Većina tog novca, oko 84 miliona maraka, ide Direkciji za civilnu vazdušnu plovidbu BiH. Od toga, 3,6 miliona maraka pripada Eurocontrolu, dok se ostatak raspoređuje pružaocima usluga u regionu, uključujući Hrvatsku kojoj bi trebalo pripasti oko 6,4 miliona KM.
Ovi prihodi koriste se za isplatu plata kontrolorima leta, kao i za održavanje i modernizaciju opreme neophodne za sigurno odvijanje saobraćaja. Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje ozbiljni nedostaci u kapacitetima.
Prema podacima Eurocontrola, tokom ljetne sezone čak 60 posto kašnjenja u zračnom saobraćaju iznad BiH uzrokovano je nedostatkom opreme i kadra, dok je trećina posljedica loših vremenskih uslova.
Posebno se ističe da je broj kašnjenja počeo rasti od 2021. godine. Te godine zabilježeno je u prosjeku 17 minuta kašnjenja dnevno, da bi već naredne godine taj broj porastao na čak 16 sati po danu. Od ukupnog broja kašnjenja, oko 50 posto se odnosi na tehničku opremljenost sistema, dok se 11 posto odnosi na nedostatak kontrolora leta.
Zabrinjava i to što bi dio ovog značajnog prihoda mogao biti usmjeren mimo sektora civilnog vazduhoplovstva, zbog sudskih i arbitražnih sporova koje BiH vodi i gubi, a čije presude odbija da izvrši. Jedan od primjera je arbitražni postupak koji je Vlada Republike Srpske izgubila protiv slovenačkog preduzeća “Viaduct”, a u kojem se troškovi i dalje ne izmiruju.
Ipak, postoje i pozitivni pomaci. Prema izvještaju iz prošle godine, devet novih kontrolora trenutno je u procesu obuke, a u toku je i ugradnja nove opreme i uvođenje savremenih tehnologija koje će omogućiti efikasniju organizaciju i sigurnije vođenje avio-saobraćaja.
Podaci o rastu prometa dodatno potvrđuju potrebu za hitnim ulaganjima u sistem. Godine 2019. iznad BiH preletjelo je 63.510 aviona, godinu kasnije 172.645, 2021. zabilježeno je 231.410 preleta, 2022. njih 373.395, a 2023. čak 430.700. S obzirom na ovakav trend, sve ukazuje na to da će prihod od preleta u godinama koje dolaze samo nastaviti rasti – pod uslovom da BiH sistemski ojača svoje kapacitete i riješi izazove koji joj prijete.