Bosna i Hercegovina suočena je s ozbiljnim gubitkom sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan, nakon što je Evropska komisija obavijestila Savjet ministara da će iznos namijenjen BiH biti smanjen za deset posto – odnosno za 108,5 miliona eura (oko 211,5 miliona KM). Razlog je kašnjenje u dostavljanju konačne verzije Reformske agende, što je bio jedan od ključnih uslova za povlačenje sredstava.
Evropska komisija je do samita u Skoplju 1. jula očekivala usvojenu Agendu, ali kako to nije ispoštovano, odlučeno je da se sredstva umanje. Time će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda umjesto planiranih 1,085 milijardi eura sada raspolagati sa 976,6 miliona.
Međutim, ovo nije konačan iznos koji BiH može izgubiti. U pismu koje je uputila evropska komesarka za proširenje Marta Kos, upozorava se da, ukoliko Reformska agenda ne bude dostavljena do 30. septembra, slijedi novo smanjenje sredstava – također za deset posto.
Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), Adi Ćerimagić, ističe da bh. vlasti nisu usaglasile tekst Agende u skladu s primjedbama Evropske komisije. Krivci su, kako kaže, domaće institucije svih nivoa – entitetski organi, kantoni, Brčko distrikt i Vijeće ministara – koji nisu iskoristili raspoloživo vrijeme za postizanje dogovora.
„Zbog njihovih propusta građani i privreda ostaju bez reformi koje bi donijele konkretne koristi, ali i bez značajnih finansijskih sredstava“, rekao je Ćerimagić za Nezavisne novine, naglašavajući da BiH zbog toga trenutno ne može učestvovati u ključnim projektima Plana rasta, niti otvoriti pregovore o članstvu u EU.
Novinar Dejan Šajinović upozorava da Evropska unija više nema prostora za popustljivost, jer se suočava s brojnim finansijskim izazovima – od podrške Ukrajini i jačanja odbrane, do upravljanja granicama i priprema za novi budžetski ciklus.
„Ako BiH ne pokaže ozbiljan pristup ispunjavanju obaveza, ne treba imati iluzija – ostatak sredstava će biti preusmjeren drugim zemljama koje napreduju. Ovo nije upozorenje s rezervom, već jasan signal“, poručuje Šajinović.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić također je izrazio razočaranje, navodeći da je Federacija bila spremna ispuniti obaveze, ali da su drugi akteri u zemlji to opstruirali, nadajući se da će EU još jednom zažmiriti na kašnjenje.
„Nažalost, nismo svi jednako ozbiljno shvatili važnost ovog procesa. Ovo je poruka da se više neće tolerisati neodgovornost“, rekao je Nikšić.
Plan rasta za zapadni Balkan vrijedan je ukupno šest milijardi eura i zamišljen je kao dugoročna strategija kojom bi se udvostručio ekonomski rast zemalja regije u narednoj deceniji. BiH je, barem zasad, na korak od gubitka velikog dijela tog potencijala.