Iako Bosna i Hercegovina ima stotine institucija na svim nivoima vlasti i armiju zaposlenih, nijedna od njih ne može zvanično reći koliko je građana napustilo zemlju i preselilo se u Austriju, Njemačku, Sloveniju i druge zemlje.
Prema dostupnim procjenama, u iseljeništvu je 2023. godine živjelo oko 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH. Taj broj obuhvata i one koji su rođeni u zemlji, ali su se odselili, kao i njihove potomke u državama prijema.
Demograf Aleksandar Čavić izjavio je za Nezavisne novine da je pojam dijaspore svugdje u svijetu teško precizno definisati, jer se stručnjaci ne mogu u potpunosti usaglasiti šta sve taj pojam podrazumijeva. „Postavlja se pitanje da li dijasporu čine oni koji su otišli privremeno, oni koji su se odrekli državljanstva BiH ili i njihovi potomci. Sve to čini metodološke razlike“, objašnjava Čavić.
Kako ističe, najveći problem je što BiH uopće ne bilježi obim spoljnih migracija, pa samim tim ne zna ni tačan broj ljudi koji su otišli, niti njihovu strukturu. „Čak i kada bismo imali usaglašenu metodologiju, opet bismo imali problem jer statistika ne prati kretanja stanovništva izvan zemlje. Zbog toga sve procjene ostaju okvirne“, kazao je Čavić.
Dodaje da BiH danas nema ni tačne podatke o broju stanovnika u zemlji. „Znamo prirodni priraštaj, jer pratimo broj rođenih i umrlih, ali ne i migracije. Od 2013. do danas, izgubili smo više od 100.000 stanovnika zbog negativnog prirodnog priraštaja, ali tri puta više zbog iseljavanja“, naglašava on.
Čavić ističe da je neophodno znati tačan broj ljudi u dijaspori, jer to ima i ekonomski značaj. „Obrazovanje jedne osobe sa srednjom školom državu košta desetine hiljada maraka, a fakultetski obrazovanog radnika i do 600.000 KM. Ako godišnje iz zemlje ode 25.000 ljudi, to znači da gubimo oko 2,5 milijardi KM ulaganja svake godine. U posljednjih 12 godina izgubili smo oko 30 milijardi maraka u ljudskom kapitalu“, rekao je on za Nezavisne novine.
Sociolog Vladimir Vasić smatra da zemlja koja ne zna koliko ima građana u inostranstvu ne može planirati budućnost. „Ključan resurs svakog društva je čovjek. Ako institucije BiH ne znaju koliko nas ima, kako mogu znati koliko nas nema? Nedostatak preciznih podataka samo pokazuje koliko je loša demografska i razvojna politika“, rekao je Vasić za Nezavisne novine.
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić navodi da nijedna državna institucija ne vodi tačnu evidenciju o državljanima koji žive u inostranstvu. „Neće niko da preuzme odgovornost. Nevladin sektor često radi posao koji bi trebale raditi institucije. Jedino znamo broj ljudi koji se odriču državljanstva BiH, jer se taj proces naplaćuje i evidentira“, izjavila je Zukić za Nezavisne novine.
Dodaje da građani BiH odlaze na različite načine – privremeno, sezonski ili trajno – a da lokalne vlasti ne prate te promjene. „Potrebno je uvesti red na lokalnom nivou. U nekim općinama je dovoljno da navečer prođete ulicom i vidite da su kuće puste i svjetla ugašena. To vam govori koliko je ljudi otišlo“, kazala je Zukić.
Prema ocjenama sagovornika Nezavisnih novina, Bosna i Hercegovina godinama gubi svoje najvrjednije resurse – ljude. Bez sistemskog praćenja migracija i strategije za saradnju s dijasporom, upozoravaju stručnjaci, zemlja će nastaviti da trpi ogromne demografske i ekonomske gubitke.