Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Država, od evropskih zemalja zahtijeva da prestanu kupovati ruske energente u zamjenu za američku podršku uvođenju strožih sankcija Rusiji. Ukoliko bi se ovaj pritisak realizovao, to bi imalo posljedice i za Bosnu i Hercegovinu – i u političkoj i u ekonomskoj sferi.
Politički gledano, najviše bi bile pogođene zemlje koje su sklone Trampu, a ujedno i najzavisnije od ruskih energenata, poput Slovačke, Mađarske i Srbije. Takav rasplet mogao bi negativno uticati i na političke aktere u drugim evropskim državama koji Rusiju vide kao prirodnog i povoljnog dobavljača energenata, a alternative smatraju preskupim.
Primjer za to je dio hrvatske političke scene, vezan za mađarski MOL, koji se zalaže za zadržavanje veza s Rusijom i na taj način utiče i na energetsku politiku, pa i na politička dešavanja u zemljama regiona, uključujući BiH.
Kada je riječ o ekonomskom aspektu, stručnjaci se ne slažu oko toga da li bi ovakva odluka nužno dovela do rasta cijena energenata. Jedni smatraju da bi komplikovanija logistika sama po sebi povećala troškove, dok drugi ističu da se nafta, za razliku od prirodnog gasa, može nabaviti na slobodnom tržištu, te podsjećaju da Evropa već radi na diverzifikaciji.
Bosna i Hercegovina i dalje nije veliki potrošač prirodnog gasa, ali bi porast cijena mogao usporiti projekte gasifikacije.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, rekao je za Nezavisne novine da je Evropa već krenula u proces diversifikacije i aktivno radi na smanjenju zavisnosti od ruskog gasa. „Ali Evropa i dalje zavisi od ruske nafte i gasa i logično je da bi se takav razvoj događaja odrazio i na BiH. U kojoj mjeri će naše tržište moći reagovati i pronaći alternativne dobavljače, zavisi od toga hoće li se ova najava uopšte ostvariti i u kojoj formi“, pojašnjava on.
Dodaje da će mnogo toga zavisiti od stava unutar EU, gdje Slovačka i Mađarska imaju značajan uticaj i snažno se protive prestanku kupovine ruskih energenata. „Indikativno je da je Mađarska već zaključila ugovor sa ‘Shellom’ o isporuci oko dvije milijarde kubika gasa godišnje. Time jasno pokazuju da se pripremaju za takvu odluku“, ističe Bečarević, napominjući da se susjedne zemlje, uključujući i Srbiju, već pripremaju za ovakav scenario, dok u BiH takvih poteza nema.
Zdravko Milovanović, također stručnjak za energetiku, u izjavi za Nezavisne novine smatra da bi zamjena ruskih energenata bila izuzetno teška. „Čak i za naftu, ako je transportujete brodovima, ona postaje znatno skuplja. Najpovoljniji način prevoza je kroz naftovode i produktovode. Pored toga, transport brodovima donosi i dodatne troškove osiguranja, što ponovo povećava cijenu“, naglasio je Milovanović.
Stručnjaci se slažu u jednom – svaka promjena dobavljača nosi rizike i dodatne troškove, a Bosna i Hercegovina bi se, u slučaju da Evropa krene Trampovim putem, neminovno suočila s posljedicama.