Zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku godišnje iskoriste 21 dan odmora, što je manje nego njihove kolege u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. Istovremeno, manje od polovine radnika očekuje da će ove godine dobiti regres, čime BiH zauzima posljednje mjesto u regiji kada je riječ o ovom vidu radne naknade.
Ovo su podaci regionalnog istraživanja o godišnjim odmorima koje je provela grupacija Alma Career, u okviru koje djeluje i portal MojPosao.ba. Istraživanje je obuhvatilo više od 2.500 ispitanika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
Iako zakoni u entitetima BiH garantuju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, u praksi se koristi tek nešto više – prosječno 21 dan. U poređenju s Hrvatskom, gdje zaposleni koriste u prosjeku 25 dana odmora, i Sjevernom Makedonijom s 20 dana, BiH se nalazi među zemljama s najmanje korištenih slobodnih dana.
Zaposleni u BiH bi, prema rezultatima istraživanja, željeli imati i do 28 dana godišnjeg odmora – što je sedam dana više od trenutnog prosjeka. Sličan jaz između želja i stvarnosti primjetan je i u ostalim zemljama regije.
Na broj dana odmora značajno utiču veličina i vlasnička struktura kompanije. Tako, radnici u državnim institucijama u BiH imaju prosječno 27,6 dana odmora, dok zaposleni u domaćim privatnim firmama koriste tek 18,9 dana. Veće kompanije, bez obzira na vlasništvo, češće nude više slobodnih dana od manjih firmi, a isti trend prisutan je i u susjednim zemljama.
Kada je riječ o regresu, najmanji optimizam zabilježen je u BiH – samo 44 posto zaposlenih vjeruje da će ove godine dobiti ovu naknadu. U poređenju s Hrvatskom, gdje regres očekuje 55 posto radnika, i Sjevernom Makedonijom, gdje ga očekuje čak 87 posto zaposlenih, BiH se nalazi na samom dnu.
Najčešći iznos regresa u BiH kreće se do 1.000 KM (oko 500 eura), što je slično situaciji u Hrvatskoj. U Sjevernoj Makedoniji, regres se najčešće kreće do 250 eura.
Državne firme ostaju najpouzdaniji poslodavci kada je riječ o isplati regresa. U BiH i Hrvatskoj, između 70 i 90 posto velikih kompanija i javnih institucija redovno isplaćuje ovu naknadu. Nasuprot tome, u domaćim privatnim firmama, posebno manjim, regres prima samo 20 do 40 posto zaposlenih.
Privatne firme u stranom vlasništvu češće isplaćuju regres u odnosu na domaće kompanije. Najveći stepen pokrivenosti regresom zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, gdje gotovo sve firme, bez obzira na veličinu i vlasništvo, omogućavaju ovu naknadu.
U cijeloj regiji prisutan je izražen jaz u benefitima između državnih institucija, stranih kompanija i domaćih privatnih firmi. Državni sektor i strane firme u pravilu nude više dana odmora i sigurniju isplatu regresa, dok su zaposleni u domaćem privatnom sektoru, naročito u manjim firmama, često u nepovoljnijem položaju.