Koliko stanovnika danas ima Bosna i Hercegovina pitanje je na koje još ne postoji precizan odgovor. Posljednji popis stanovništva proveden je 2013. godine, a iako je prema ranijim planovima novi trebao biti održan prije dvije godine, to se do danas nije dogodilo niti je poznato kada bi se mogao realizirati.
Dok većina zemalja u svijetu popis stanovništva provodi svakih deset godina, Bosna i Hercegovina već više od decenije čeka na novi statistički presjek. Iz Agencije za statistiku BiH navode da je postojalo određeno interesovanje, ali ne i formalna inicijativa za pokretanje procesa.
Prema riječima Lejle Aganović iz Agencije za statistiku BiH, realizacija popisa zavisi od političkog i institucionalnog dogovora na državnom i entitetskom nivou, osiguranja finansijskih sredstava, kao i usaglašenog zakonodavnog i metodološkog okvira. Bez jasne političke volje i zajedničke odluke, popis stanovništva nije moguće započeti.
Jedini poslijeratni popis u Bosni i Hercegovini koštao je oko 45 miliona KM i pokazao je da je 2013. godine u zemlji živjelo oko 3,5 miliona stanovnika. Demografi upozoravaju da bi novi popis mogao pokazati znatno lošiju demografsku sliku.
Stručnjaci procjenjuju da bi rezultati, ukoliko bi se popis danas proveo, bili poražavajući. Samo u prošloj godini broj rođenih smanjen je za 1,36 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj umrlih porastao za gotovo 3,5 posto.
Demograf Stevo Pašalić ističe da su migracioni gubici višestruko veći od negativnog prirodnog priraštaja. Kako navodi, iz zemlje najčešće odlaze mladi, obrazovani ljudi i stanovništvo u reproduktivnom periodu, čime se dodatno smanjuje i budući potencijal rađanja.
Sličan stav dijele i građani, koji smatraju da bi rezultati popisa bili izuzetno zabrinjavajući. Sociolog Drago Vuković navodi da bi redovno provođenje popisa, bez političkih manipulacija, bio jedan od ključnih pokazatelja normalizacije države, te da bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti praksu većine zemalja koje popis rade svakih deset godina.
Kako popis trenutno nije ni prioritet ni tema kod nadležnih institucija, sve se češće spominje naredni popisni ciklus. Prema evropskim preporukama, taj ciklus odnosi se na 2031. godinu i podrazumijeva veću upotrebu administrativnih izvora podataka, što bi skratilo rokove i smanjilo troškove u odnosu na klasično popisivanje stanovništva.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, zemlje regiona su u prethodnim godinama već provele ili planirale popis stanovništva. Hrvatska je popis održala 2021. godine, dok je Srbija to učinila 2022. godine, čime je dobila ažurirane podatke o broju i strukturi stanovništva.