490 osoba u BiH registrovano s HIV-om
Bosna i Hercegovina se suočava s naglim porastom broja novozaraženih HIV-om. Prema najnovijim podacima, broj slučajeva u Sarajevu u prva tri mjeseca 2025. godine povećan je za čak 50 posto u odnosu na cijelu 2024. godinu. Iako je zvanično registrovano nešto više od 490 osoba s HIV-om, stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj oboljelih najmanje tri puta veći, jer se mnogi građani ne odlučuju na testiranje.
Zabrinjava i činjenica da se infekcija često otkriva u kasnoj fazi, kada HIV već prelazi u AIDS, što znatno smanjuje mogućnosti liječenja i ugrožava zdravlje pacijenata. Ključni problem je niska stopa testiranja, koja se dodatno pogoršala nakon pandemije koronavirusa.
IZDVAJAMO: Astma nije jedna bolest – to je niz različitih poremećaja
Prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, infektologinja i predsjednica Udruženja “HOPE”, za Klix.ba objašnjava kako se značajan broj novootkrivenih slučajeva registruje tek u završnoj fazi bolesti.
“Poslije pandemije COVID-19 testiranje na HIV je drastično opalo. Nekada smo na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a godišnje testirali oko 2.500 osoba, i tada smo u većini slučajeva otkrivali HIV u ranoj fazi. Danas većina pacijenata dolazi u fazi kada su simptomi već izraženi, što je veliki izazov za zdravstveni sistem”, kaže dr. Hadžiosmanović.
Prema njenim riječima, osobe koje nisu testirane ne znaju da su zaražene i tako, nesvjesno, prenose virus drugima. “Testiranje ne ubija – ignorisanje problema ubija. Što se infekcija ranije otkrije, manja je vjerovatnoća za komplikacije i prenošenje virusa.”
HIV se prenosi razmjenom tjelesnih tekućina – krvlju, spermom, vaginalnim sekretom i majčinim mlijekom. Ne može se prenijeti običnim kontaktom poput rukovanja, grljenja, ljubljenja ili dijeljenja hrane. To pojašnjava dr. Rozalija Nedić, epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ističući da osobe koje redovno koriste antiretrovirusnu terapiju i imaju nemjerljivo virusno opterećenje – ne prenose HIV svojim seksualnim partnerima.
Problem kasnog otkrivanja infekcije dodatno opterećuje zdravstvene kapacitete. Tokom 2024. godine u Federaciji BiH registrovano je 26 novih slučajeva, dok je u prva tri mjeseca 2025. već evidentirano 13 novozaraženih. Ovi podaci pokazuju da se brojke povećavaju, a s obzirom na to da većina pacijenata dolazi tek kada se pojave simptomi, šanse za pravovremeno liječenje su manje.
Testiranje se preporučuje svim spolno aktivnim osobama barem jednom godišnje. Međutim, u BiH danas postoje samo tri centra u kojima se testiranje na HIV može obaviti: u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci. “Od nekadašnjih 24 centra, ostala su samo tri. Testiranje je besplatno, anonimno i dostupno, ali ograničen broj lokacija otežava pristup usluzi”, naglašava dr. Hadžiosmanović.
Dodatni izazov predstavlja ukidanje preventivnih lijekova PrEP i PEP od 2021. godine. Ovi lijekovi su bili ključni za sprečavanje zaraze kod osoba koje su bile izložene riziku, uključujući zdravstvene radnike. “Nažalost, ni profesionalni PEP više nije dostupan, što izlaže riziku i medicinsko osoblje koje dolazi u kontakt sa zaraženim pacijentima”, upozorava Hadžiosmanović.
Lijekovi koji mogu spriječiti širenje HIV-a nisu dostupni svim pacijentima jer nisu uključeni na Listu lijekova Fonda solidarnosti Federacije BiH. Odluku o njihovom uključivanju donosi Vlada FBiH, ali prethodno je potrebno osigurati dodatna sredstva iz budžeta.
Stručnjaci se slažu da je ključ u edukaciji, ranom otkrivanju i dostupnoj terapiji. Javne kampanje moraju imati jasnu poruku – testiranje spašava živote, a stigma i neznanje dodatno pogoršavaju situaciju. Sve dok lijekovi nisu dostupni svima, a testiranje nije omogućeno širom zemlje, HIV ostaje prijetnja koja se širi u tišini.
Prevencija, edukacija i politička volja ključni su za zaustavljanje širenja infekcije. Bez sistemskog pristupa i ulaganja u zdravstvo, Bosna i Hercegovina bi mogla doživjeti još ozbiljniju HIV epidemiju u narednim godinama.
