Bosna i Hercegovina i dalje je snažno pogođena organizovanim kriminalom – od trgovine ljudima i krijumčarenja migranata do korupcije, trgovine oružjem i ekološkog kriminala, navodi se u najnovijem Indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu koji je objavila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala sa sjedištem u Ženevi.
U izvještaju se upozorava da BiH ostaje zemlja porijekla, tranzita i odredište žrtava trgovine ljudima. Žene i djevojčice se prodaju radi seksualne eksploatacije, dok su romska djeca među najugroženijima, često prisiljena na prosjačenje i druge oblike iskorištavanja. Iako su vlasti povećale broj krivičnih postupaka i finansiranje skloništa, mnoge žrtve i dalje nisu prepoznate i bivaju kažnjene za djela koja su počinile pod prisilom.
BiH kao tranzitna tačka na balkanskoj migrantskoj ruti
BiH je i dalje važna tranzitna tačka na balkanskoj migrantskoj ruti. Tržište krijumčarenja migranata duboko je ukorijenjeno i povezano s trgovinom oružjem, a kriminalne grupe koriste šifrirane komunikacione kanale kako bi organizovale ilegalne prelazke granica. Istrage su otkrile i povezanost krijumčara s korumpiranim policajcima na granici.
Izvještaj naglašava i raširenost reketiranja i zelenašenja, posebno u Sarajevu i Banjoj Luci, gdje su vlasnici malih firmi najčešće mete ucjena. Korupcija je, kako se navodi, sistemska i uključuje političare i visoke zvaničnike umiješane u trgovinu drogom, pronevjere i nelegalnu eksploataciju prirodnih resursa.
Bosna i Hercegovina ostaje izvor i tranzitna zemlja za ilegalno oružje koje, uprkos zabranama, završava i u ratnim zonama poput Ukrajine. Tržište falsifikovane robe, naročito odjeće i lijekova, i dalje je rasprostranjeno, dok se nezakonita sječa šuma i vađenje šljunka koriste kao sredstvo za pranje novca.
Trgovina drogom ostaje glavni izvor prihoda kriminalnih mreža. BiH je tranzitna ruta za heroin i kokain, a u porastu je i proizvodnja sintetičkih droga te uzgoj kanabisa u ruralnim područjima.
Spora provedba Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala
U izvještaju se posebno ističe povezanost kriminalnih grupa sa strukturama vlasti. Pojedini zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kako se navodi, povezani su s narko-mrežama, dok međunarodne sankcije pogađaju političare koji štite kriminalne strukture i podrivaju institucije države.
Iako je BiH usvojila Strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala (2023–2026), njena provedba je spora zbog političkih podjela i slabog pravosudnog sistema. Praksa otkupa zatvorskih kazni novcem dodatno narušava povjerenje u vladavinu prava.
Posebno zabrinjavaju pritisci na medije i civilno društvo. U Republici Srpskoj, novi zakoni ograničavaju rad nevladinih organizacija, dok novinari koji istražuju korupciju i kriminal sve češće postaju mete prijetnji i zastrašivanja.
Izvještaj zaključuje da organizovani kriminal u BiH ne opstaje samo zahvaljujući kriminalnim mrežama, već i zbog slabih institucija, političkog uticaja i sistemske korupcije koje omogućavaju da se kriminal i dalje nesmetano razvija.