Države zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ako brzo uvedu vlastite cijene uglja za proizvodnju električne energije, mogle bi ublažiti uticaj Mehanizma za prekogranično prilagođavanje emisija (CBAM) i ostvariti do 4,2 milijarde eura godišnje za finansiranje održive energetske tranzicije.
Prema izvještaju “CEE Bankwatch Network”, koji prenosi portal eKapija, CBAM stupa na snagu u potpunosti od 2026. godine. U okviru ovog mehanizma, uvoznici određenih roba iz EU, uključujući električnu energiju, morat će platiti emisije ugljen-dioksida nastale u zemlji izvoznici. To će učiniti uvoz električne energije iz zemalja sa visokim udjelom uglja, nafte i gasa znatno skupljim.
BiH izvozi preko 70 posto svoje električne energije
Za zemlje poput BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije CBAM neće značiti direktnu naplatu naknada, ali će se odraziti kroz smanjenje prihoda od izvoza električne energije. Elektroprivrede sa zapadnog Balkana suočit će se s izazovom pronalaska novih kupaca ili smanjenjem cijene struje za EU, što bi moglo smanjiti ukupni izvoz.
Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš objašnjava da BiH trenutno izvozi preko 70% svoje električne energije u zemlje EU. Uvođenje CBAM-a povećalo bi troškove uvoznicima, što bi ih moglo odvratiti od kupovine električne energije iz BiH ili natjerati bh. izvoznike da smanje cijene. To bi dovelo do smanjenja izvoza, manjih prihoda i potencijalnog rasta cijena struje za domaće potrošače.
Harbaš naglašava da BiH ne smije čekati rasplet situacije i moguće prolongiranje mehanizma, već da se treba djelimično zaštititi internim sistemom oporezivanja emisija, povećanjem kapaciteta iz obnovljivih izvora i drugim mehanizmima koji mogu ublažiti negativne efekte CBAM-a.
