Poznata američka onkologinja dr. Nicola Andrews izazvala je veliku pažnju javnosti nakon što je otkrila koje namirnice potpuno izbjegava u svakodnevnoj ishrani. Svoj stav temelji na dugogodišnjem iskustvu i brojnim istraživanjima koja povezuju određene prehrambene navike s nastankom hroničnih bolesti i karcinoma. Prema njenim riječima, pravilna ishrana nije samo način da se očuva zdravlje, već i važna preventiva protiv brojnih oboljenja.
Dr. Andrews ističe da mnoge namirnice koje redovno konzumiramo mogu djelovati tiho i neprimjetno, ali s vremenom ostavljaju posljedice na organizam. „Hrana je gorivo, ali može biti i otrov ako ne biramo pametno“, poručila je u intervjuu za jedan američki portal. Među proizvodima koje je odlučila potpuno izbaciti iz svog jelovnika, navodi alkohol, prerađeno meso, gazirana pića, napitke s pretjeranim dodatkom kofeina i biljna mlijeka koja nisu nutritivno bogata.
Alkohol – tihi neprijatelj zdravlja
Prva namirnica s liste koju dr. Andrews strogo izbjegava je alkohol. Ona upozorava da čak i povremeno konzumiranje može imati dugoročne posljedice po zdravlje, jer tijelo alkohol razgrađuje u hemikaliju poznatu kao acetaldehid. „Ta supstanca oštećuje DNK i usporava prirodne procese obnavljanja ćelija, čime se povećava rizik od razvoja raka i bolesti jetre“, pojašnjava Andrews.
Navodi i podatke američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, prema kojima je redovno konzumiranje alkohola povezano s povećanim rizikom od više tipova karcinoma, među kojima su rak dojke, jetre i debelog crijeva. Osim toga, alkohol narušava ravnotežu hormona i slabi imunološki sistem, čineći organizam podložnijim infekcijama.
Mnogi vjeruju da umjerene količine alkohola, poput čaše vina dnevno, mogu imati zaštitno djelovanje, ali Andrews smatra da koristi ne nadmašuju rizike. „Tijelo nema potrebu za alkoholom, a svaka količina unosi dodatni stres za jetru“, dodaje ona.
Prerađeno meso – veza s upalama i karcinomom
Druga grupa namirnica koju ova ljekarka izbjegava jesu suhomesnati i industrijski prerađeni mesni proizvodi. To uključuje salame, kobasice, hrenovke i druge proizvode koji su puni aditiva i konzervansa. Andrews podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija još 2015. godine proglasila prerađeno meso kancerogenim, jer postoje jasni dokazi da njegova česta konzumacija povećava rizik od raka debelog crijeva.
Prema njenim riječima, takva hrana sadrži nitrate i nitrite koji se u tijelu mogu pretvoriti u spojeve štetne za ćelije. Osim toga, visok sadržaj soli i zasićenih masti dodatno opterećuje srce i krvne sudove. „Prerađeno meso ne pruža hranjive tvari koje su potrebne organizmu, već potiče upalne procese i remeti ravnotežu bakterija u crijevima“, objašnjava Andrews.
Umjesto toga, savjetuje povremenu konzumaciju svježeg mesa, ribe i biljnih proteina, jer su zdraviji izvori energije i hranjivih materija koje tijelo lakše koristi.
Gazirana pića i „tečni deserti“
Gazirana pića, kako klasična tako i dijetalna, prema riječima dr. Andrews, predstavljaju „prazne kalorije“ koje donose samo rizike, bez ikakve koristi. „Ova pića ne sadrže ništa što tijelu treba – ni vitamine, ni minerale, ni vlakna“, ističe ona. Dodaje da redovno konzumiranje gaziranih pića povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.
Zanimljivo je da čak ni dijetalne verzije nisu bezopasne, jer umjetni zaslađivači mogu poremetiti ravnotežu crijevnog mikrobioma i pojačati osjećaj gladi. Takvi napici, kaže Andrews, varaju tijelo i mozak, stvarajući lažan osjećaj sitosti, dok u stvarnosti podstiču potrebu za još više šećera.
Posebno upozorava na popularne napitke s kofeinom koji su obogaćeni šlagom, sirupima i raznim dodacima. „Kafa u svom čistom obliku ima brojne koristi, ali kada se pretvori u tečni desert, gubi sve pozitivne učinke“, pojašnjava Andrews. Preporučuje da se kafa pije crna ili s minimalnom količinom mlijeka, jer tako zadržava svoj antioksidativni potencijal i pomaže u prevenciji srčanih bolesti.
Zašto izbjegava biljna mlijeka
U posljednje vrijeme sve su popularniji napici od badema, zobi i soje, ali dr. Andrews smatra da mnogi ne znaju pravu istinu o njima. „Većina biljnih mlijeka sadrži vrlo malo hranjivih materija, a često su obogaćena šećerom i aditivima“, objašnjava ona.
Prema njenim riječima, prirodni mliječni proizvodi poput jogurta, sira i maslaca sadrže spojeve koji pomažu imunološkom sistemu. Ovi proizvodi, tvrdi, potiču aktivnost T-ćelija koje imaju ključnu ulogu u borbi protiv infekcija i u zaštiti od tumora.
Andrews naglašava da ne postoji univerzalni režim ishrane koji odgovara svima, ali upozorava da je važno biti svjestan sastava onoga što unosimo. „Zdrava ishrana ne znači samo brojanje kalorija, već razumijevanje kako hrana utiče na svaku ćeliju našeg tijela“, kaže ona.