Zimsko računanje vremena u Bosni i Hercegovini i većini evropskih zemalja počinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra 2025. godine. Tačno u 03:00 sata ujutru, kazaljke se pomjeraju jedan sat unazad, čime ponovo prelazimo na standardno, takozvano “zimsko vrijeme”. Ova promjena znači da ćemo te noći spavati sat duže, dok će dani postati kraći, a mrak ranije padati.
Šta znači prelazak na zimsko računanje vremena
Povratak na zimsko računanje vremena donosi vidljive promjene u dnevnom ritmu. Sunce će ranije izlaziti, ali će i ranije zalaziti, pa će u popodnevnim satima biti manje prirodne svjetlosti. Iako se nekima čini da time gubimo dragocjeno dnevno svjetlo, riječ je zapravo o povratku na standardno vrijeme koje se koristi tokom većeg dijela godine.
Suprotno tome, ljetno računanje vremena uvodi se svake godine krajem marta, kada se sat pomjera unaprijed. Cilj je da se bolje iskoristi dnevna svjetlost, posebno u večernjim satima, čime se nekada pokušavala ostvariti i uštedа električne energije.
Kako je sve počelo: od Franklina do modernog doba
Ideja o pomjeranju sata stara je više od dva stoljeća. Još Benjamin Franklin, američki naučnik i političar iz 18. stoljeća, predložio je koncept ranijeg ustajanja i korištenja dnevnog svjetla kao način štednje svijeća. Ipak, stvarnu primjenu pomjeranje sata dobilo je tek u 20. stoljeću, naročito tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, te kasnije tokom energetske krize 1970-ih godina.
Glavni razlog uvođenja bio je bolje iskorištavanje prirodne svjetlosti i smanjenje potrošnje električne energije. No, s razvojem tehnologije, modernim ritmom života i promjenama u industriji, koristi od pomjeranja vremena postale su sve manje uočljive, a rasprave o njegovoj stvarnoj svrsi sve glasnije.
Uticaj na zdravlje i biološki ritam
Iako se čini da pomjeranje sata za samo jedan sat ne može imati veliki uticaj, stručnjaci upozoravaju da svaka promjena ritma može poremetiti unutrašnji biološki sat čovjeka. U danima nakon prelaska na zimsko računanje vremena, mnogi ljudi osjećaju umor, manjak koncentracije ili poteškoće sa spavanjem.
Posebno su osjetljive djeca, starije osobe i oni koji rade u noćnim smjenama, jer njihovo tijelo sporije usklađuje ritam spavanja s novim vremenom. Ipak, većina ljudi se u roku od nekoliko dana prilagodi promjeni, iako stručnjaci savjetuju da se u danima nakon prelaska više boravi na prirodnom svjetlu i da se spavanje ne odgađa.
Hoće li se pomjeranje sata ukinuti u Evropi?
U Evropskoj uniji već godinama traje rasprava o ukidanju sezonskog pomjeranja sata. Još 2019. godine, Evropski parlament izglasao je prijedlog da se ova praksa ukine, ali odluka još nije stupila na snagu. Razlog je to što zemlje članice nisu postigle dogovor o tome hoće li trajno ostati na zimskom ili ljetnom vremenu.
Neke države podržavaju ideju da se zadrži ljetno vrijeme, dok druge smatraju da bi zimsko, kao prirodnije, trebalo ostati trajno. Dok ne bude konačne odluke na nivou EU, BiH će nastaviti slijediti evropsku praksu i pomjerati satove dva puta godišnje.