Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, obratio se na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija povodom 80. godišnjice ove međunarodne organizacije. Njegovo obraćanje fokusiralo se na ključne teme: mir, ljudska prava i demokratski razvoj, sa naglaskom da te vrijednosti nisu luksuz, već civilizacijska obaveza svih država članica UN-a.
Čestitke UN-u povodom 80 godina postojanja
Polazeći od teme ovogodišnjeg zasjedanja Generalne skupštine, „Bolje zajedno: 80 godina za mir, razvoj i ljudska prava“, Komšić je čestitao UN-u na višedecenijskom radu. Istakao je da je misija ove organizacije uvijek bila očuvanje mira i stabilnosti, ali da se rezultati rada često preispituju kroz prizmu istorije.
„Važno je jasno istaći da mir u svakom dijelu svijeta nema alternativu i da moramo nastaviti zajednički i uporno raditi na njegovoj zaštiti“, rekao je Komšić.
Mir u svijetu i izazovi savremenog doba
Komšić je naglasio da mir često nije primarni cilj pojedinih geopolitičkih aktera. Sukobi i ratovi se koriste kao sredstvo za ostvarivanje političkih i ekonomskih interesa, što je u suprotnosti sa principima Povelje UN-a. Posebno je istaknuo prisilno mijenjanje granica država upotrebom sile, što stvara opasne presedane u međunarodnom pravu.
Kao primjer naveo je pritiske na Ukrajinu da se odrekne dijelova teritorije. „Kada se oružjem prisiljava suverena država da prihvati nametnute odluke, tu nema iskrene volje, već prisile, što je u direktnoj suprotnosti s međunarodnim zakonima“, poručio je Komšić.
Primjeri kršenja međunarodnog prava
Predsjedavajući je ukazao i na situaciju u Pojasu Gaze, gdje nad lokalnim stanovništvom, prema njegovim riječima, postoji nasilje koje pokazuje elemente genocida. Podsjetio je na Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida, prema kojoj se genocid ne odnosi samo na fizičko uklanjanje ljudi, već i na nametanje teških uslova života koji prijete opstanku čitave zajednice.
Komšić je jasno stavio do znanja da nasilje nad Palestincima i šutnja međunarodne zajednice predstavljaju ozbiljan problem, te da politički ili ekonomski interesi ne mogu opravdati takav stepen nepravde.
Bosna i Hercegovina – historijska refleksija
Predsjedavajući Komšić podsjetio je na agresiju na Bosnu i Hercegovinu početkom 1990-ih i ulogu UNPROFOR-a. Iako su snage UN-a bile prisutne, mnogi ratni zločini i genocid, posebno u Srebrenici, nisu spriječeni.
„Genocid u Srebrenici i agresija na Bosnu i Hercegovinu ostavili su trajne posljedice, s hiljadama mrtvih, ranjenih i raseljenih građana“, rekao je Komšić, naglašavajući važnost Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, koja je donesena zahvaljujući borbi Bosne i Hercegovine i uz podršku međunarodne zajednice.
Embargo na demokratiju
Komšić je istakao da Bosna i Hercegovina, pored historijskog embarga na oružje, danas doživljava i „embargo na demokratiju“. Pojedini međunarodni akteri, prema njegovim riječima, ograničavaju provođenje demokratskih prava građana kroz složene političke i diplomatske aktivnosti.
Posebno je naveo predmet „Kovačević“ pred Evropskim sudom za ljudska prava, u kojem je apelant tražio zaštitu svog biračkog prava, što je postalo simbol borbe za jednakost i primjenu demokratskih principa u Bosni i Hercegovini.
Ljudska prava nisu privilegija
Komšić je naglasio da ljudska prava i demokratija ne smiju biti privilegija bogatijih i moćnijih država. „Mir i ljudska prava nisu luksuz, već trajna obaveza. Sve države, velike i male, bogate i siromašne, imaju jednak zadatak da ih štite“, poručio je Komšić.
Pozvao je međunarodnu zajednicu da bude konzistentna i principijelna u zaštiti prava svih građana, bez obzira na veličinu, moć ili bogatstvo države.
Zajednička odgovornost za mir
Komšić je zaključio da mir i ljudska prava nisu samo teoretske vrijednosti, već obaveza svih članica UN-a. „Moramo biti odlučni da zaštitimo temeljne vrijednosti Ujedinjenih nacija, bez pravljenja razlika među državama, velikim i malim“, poručio je predsjedavajući.
Dodao je da je civilizacijska odgovornost da se ostavi svijet boljim nego što je sada i da se kontinuirano radi na zaštiti mira i prava svake osobe u svijetu.
Devijantne pojave u svijetu
Komšić je upozorio na opasne devijantne pojave koje prijete globalnoj stabilnosti: ratove, nasilno mijenjanje granica, genocid, ratne zločine i negiranje ljudskih prava. Naglasio je da izražavanje zabrinutosti nije dovoljno i da međunarodna zajednica mora koristiti sve dostupne alate međunarodnog prava kako bi djelovala.
„Mir nije privilegija, mir je obaveza. Ljudska prava nisu privilegija, već trajna civilizacijska obaveza“, zaključio je Komšić.