Oko dvije hiljade kilograma uvoznog voća – breskvi povučeno je s tržišta Bosne i Hercegovine zbog pojačanog prisustva pesticida, potvrđeno je za N1 BiH. Federalna uprava za inspekcijske poslove trenutno provjerava i kvalitet grožđa i mandarina.
Problem uvoza voća i povrća u BiH ponavlja se godinama, a stručnjaci upozoravaju da posljedice po zdravlje građana mogu biti ozbiljne.
Federalni granični inspektori već sedmicama provode pojačane kontrole nad uvozom voća, posebno grožđa, mandarina i breskvi. Početkom septembra spriječen je uvoz 40 tona banana iz Kostarike, a ranije je zaustavljen uvoz kukuruza iz Srbije, krompira i jagoda iz Egipta, te breskvi i tikvica iz Albanije, rečeno je za N1 BiH.
Građani više nemaju povjerenja
Građani ističu da sve manje vjeruju u ispravnost hrane dostupne na tržištu.
„Svašta uvozimo. Što se tiče voća, naše truhne, crvljive jabuke su najzdravije, a ne one koje su sve iste“, kaže jedna Sarajka. Drugi građanin dodaje: „Sve je prskano. Ali čovjek mora nešto jesti. Ja mogu rizikovati, djeca ne mogu.“
Na pijacama, potrošači sve više traže domaće proizvode, a prodavači im daju prednost. „Devedeset posto stvari na stolu dolazi iz domaće proizvodnje. Imamo paprike, prasu, špinat, blitvu – nema potrebe za uvozom. Ja dajem prioritet domaćim proizvođačima, a tako rade i sugrađani“, ističe Elvedin Hadžagić, prodavač na pijaci.
Koliko voća je uništeno?
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH objašnjavaju da problem često nastaje zbog neusklađene legislative s Evropskom unijom. „Dešava se da nešto što je dozvoljeno u EU, u BiH ne može biti plasirano.
Jutros je 80 tona banana, četiri šlepera, uništeno. To je problem propisa koji još nisu usklađeni. Poslali smo urgenciju da se zakon donese što prije, kako bi se zaštitilo zdravlje građana“, kazao je Sanin Tanković, direktor Agencije, za N1 BiH.
Udruženja potrošača upozoravaju da kontrole uvezenih proizvoda nisu dovoljno stroge, dok domaći proizvođači prolaze pod znatno rigoroznijim nadzorom.
„Ne možete u EU izvesti smrznuto meso iz sedamdesetih godina, a kod nas možda i prođe. Poljoprivrednici s pravom negoduju jer im je teško izaći na strano tržište. Mi konzumiramo 80% hrane iz uvoza, a zemlja leži neuzorana, stoke nema na pašnjacima, pa smo prinuđeni uvoziti tuđe“, upozorava Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura.
Strah potrošača je opravdan, jer prisustvo pesticida nije vidljivo golim okom i ne izaziva trenutne reakcije, ali dugoročna konzumacija može imati kancerogene posljedice.