Na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču postavljen je spomenik „Cvijet Srebrenice“, kao trajni podsjetnik na genocid počinjen nad Bošnjacima u julu 1995. godine. Ovaj spomenik istovremeno nosi univerzalnu poruku mira, istine i pravde, čime se tragedija Srebrenice uvrštava u kolektivno pamćenje svijeta.
Inicijativa za njegovo podizanje rezultat je višegodišnjeg zalaganja bosanskohercegovačke dijaspore u Austriji, posebno Saveza bosanskohercegovačkih udruženja „Consilium Bosniacum“.
Ideja je od samog početka imala za cilj da glas o Srebrenici izađe izvan granica Bosne i Hercegovine i postane sastavni dio globalnog sjećanja na zločine protiv čovječnosti.
Spomenik je zamišljen kao simbol koji ne podsjeća samo na bol i patnju, nego i na univerzalne vrijednosti koje povezuju čovječanstvo – solidarnost, saosjećanje i odlučnost da se takvi zločini više nikada ne ponove.
Prepoznatljivi bijeli cvijet sa zelenom podlogom, koji već godinama predstavlja simbol sjećanja na genocid, sada se nalazi u srcu Beča, u blizini institucija i međunarodnih organizacija koje čuvaju vrijednosti mira i pravde.
Predstavnici bosanskohercegovačkih institucija ističu da je riječ o snažnoj globalnoj poruci. Cvijet Srebrenice, iako proistekao iz jedne od najmračnijih epizoda evropske historije, postao je univerzalni znak upozorenja čovječanstvu.
Poruka koju nosi prevazilazi nacionalne i regionalne okvire, jer se tiče svih ljudi koji vjeruju u istinu i ljudsko dostojanstvo.
Predsjednik Saveza „Consilium Bosniacum“ naglasio je da spomenik ima dvostruko značenje – s jedne strane, on je dug prema žrtvama genocida i njihovim porodicama, a s druge strane, predstavlja obavezu prema budućim generacijama.
Opredijeljenost države da nastavi njegovati kulturu sjećanja
On treba služiti kao trajni podsjetnik mladima, kako u Bosni i Hercegovini tako i širom svijeta, da uče o prošlosti i da čuvaju istinu od zaborava.
Otkrivanje spomenika okupilo je brojne predstavnike institucija Bosne i Hercegovine, austrijske vlasti, međunarodne organizacije, diplomatski kor, ali i veliki broj članova bosanskohercegovačke dijaspore.
Upravo prisustvo različitih aktera pokazuje da kultura sjećanja nije samo nacionalna ili lokalna obaveza, već zajednički zadatak čitavog međunarodnog društva.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine saopćilo je da ovaj događaj potvrđuje opredijeljenost države da nastavi njegovati kulturu sjećanja i da istina o genocidu bude jasno i trajno predstavljena i izvan granica zemlje.
Na taj način, Bosna i Hercegovina učvršćuje svoje mjesto u međunarodnim naporima da se promoviraju mir, tolerancija i ljudska prava.
Spomenik „Cvijet Srebrenice“ u Beču postao je ne samo simbol jednog naroda i njegove tragedije, već i opomena čovječanstvu. On podsjeća da se suočavanje s prošlošću ne smije izbjegavati, jer samo kroz prihvatanje istine i njegovanje sjećanja može nastati budućnost oslobođena mržnje i nasilja.
