Koliko ćemo dugo zadržati dobro pamćenje i ono što se u narodu zove zdrav razum, sve više zavisi od načina života, ali i od onoga što svakodnevno unosimo na tanjir. Stručnjaci za ishranu tvrde da postoji direktna veza između namirnica kojima hranimo tijelo i zdravlja našeg mozga. Iako se često govori o vježbama za pamćenje i mentalnim izazovima, sve je jasnije da i hrana ima ogroman uticaj na to koliko ćemo biti koncentrisani, koliko ćemo pamtiti i kako ćemo se nositi sa stresom.
Tamna čokolada – slatki saveznik mozga
Mnogi ljudi je biraju zbog okusa, ali tamna čokolada krije mnogo više od zadovoljstva koje pruža u ustima. Ona je bogata antioksidansima i sastojcima koji dokazano smanjuju rizik od srčanog udara. Međutim, njen uticaj na mozak je jednako fascinantan. Redovno konzumiranje umjerenih količina tamne čokolade može da poboljša koncentraciju, smanji stres i depresiju, te podstakne rad memorije. Nije slučajno da se često preporučuje studentima i svima onima kojima su fokus i jasnoća misli potrebni tokom dužih perioda rada.
Kakao, glavna komponenta tamne čokolade, sadrži flavonoide koji štite moždane ćelije od oštećenja i pomažu boljoj komunikaciji između njih. Upravo zato, ovaj desert nije samo užitak već i mala investicija u dugoročno zdravlje mozga.
Kafa – napitak koji budi i pamćenje
Nije tajna da jutarnja kafa za mnoge predstavlja ritual bez kojeg ne mogu započeti dan. No, osim što nas razbuđuje, kafa je prema istraživanjima odličan saveznik pamćenja. Naučnici su otkrili da postoji snažna veza između konzumiranja kafe i smanjenog rizika od blagih kognitivnih oštećenja, poput usporenog razmišljanja ili slabijeg pamćenja, koji često prethode ozbiljnijim bolestima poput demencije.
Kofein ne samo da nam daje energiju, već pomaže i u očuvanju moždanih funkcija. Redovno ispijanje umjerenih količina kafe doprinosi dugotrajnom pamćenju i boljoj koncentraciji. Zanimljivo je da kofein takođe potiče lučenje dopamina, hormona sreće, što dodatno utiče na naše raspoloženje. Dakle, kafa nije samo užitak, već i prirodna zaštita za naš um.
Orasi – prirodni oblik mozga
Ako se ikada zapitate zašto orasi izgledom podsjećaju na ljudski mozak, odgovor je jednostavan – priroda nije slučajno ostavila taj znak. Orasi su odavno poznati kao namirnica koja poboljšava pamćenje i jača kognitivne sposobnosti. Sadrže omega-3 masne kiseline, antioksidanse i vitamine koji čuvaju moždane ćelije od propadanja.
Njihov redovan unos može da smanji rizik od depresije, poboljša raspoloženje i pomogne boljoj koncentraciji. Naučna istraživanja su potvrdila da orasi utiču na bolji protok informacija u mozgu i na jačanje neuronskih veza. Drugim riječima, oni su hrana koja nas doslovno podstiče da mislimo jasnije i pamtimo duže.
Borovnice i sjemenke bundeve – mali izvori velike snage
Borovnice su često nazivane superhranom, i to s dobrim razlogom. Njihova uloga u podizanju imuniteta dobro je poznata, ali ono što ih čini posebnim jeste uticaj na mozak. Pomažu u poboljšanju cirkulacije, jačanju moždanih funkcija i boljoj komunikaciji između nervnih ćelija. Redovno konzumiranje borovnica povezano je s boljim pamćenjem i sporijim starenjem mozga. Osim toga, one ne sadrže gluten i lako su probavljive, što ih čini pogodnim izborom za svakodnevnu ishranu.
S druge strane, sjemenke bundeve često su nepravedno zapostavljene, iako predstavljaju pravi mali rezervoar hranljivih materija. Pored toga što su bogate proteinima i vlaknima, sadrže i magnezijum, cink i gvožđe – minerale ključne za zdravlje nervnog sistema. Konzumiranjem sjemenki bundeve jačamo pamćenje, ubrzavamo procese razmišljanja i smanjujemo nivo stresa. Stručnjaci ih nerijetko nazivaju prirodnim lijekom protiv mentalnog umora i tjeskobe.