Bruceloza, jedna od najrasprostranjenijih zoonoza na Zapadnom Balkanu, i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni i ekonomski problem u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozoravaju da Zeničko-dobojski kanton spada u endemska područja, gdje se svake godine bilježe deseci slučajeva kod ljudi i stotine kod životinja.
Najveći broj oboljelih ljudi tokom 2024. zabilježen je u Zenici, dok su novi slučajevi nastavljeni i u 2025. godini. Paralelno, laboratorijski nalazi potvrđuju prisustvo infekcije kod ovaca, koza i goveda. Samo prošle godine testirano je više od 57.000 uzoraka krvi, a pronađeno preko 500 seropozitivnih životinja.
Zašto je mlijeko opasnije od mesa?
Bruceloza se na ljude prenosi konzumacijom kontaminiranih proizvoda životinjskog porijekla, direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili udisanjem aerosola u staji. Najveći rizik predstavljaju nepasterizirano mlijeko i proizvodi poput mladog sira i kajmaka, dok se bakterije u mesu uništavaju termičkom obradom.
Bolest kod ljudi najčešće izaziva simptome poput povišene temperature, noćnog znojenja, bolova u mišićima i zglobovima te hroničnog umora. Zbog sličnosti s gripom, često se kasno dijagnosticira, što povećava rizik od komplikacija – upala zglobova, srčanih problema ili trajnih oštećenja nervnog sistema.
Uticaj na stočarstvo i ekonomiju
Kod životinja, bruceloza uzrokuje pobačaje, upale i smanjenje proizvodnih sposobnosti, što stočarima donosi značajne ekonomske gubitke. Pozitivne životinje moraju se uklanjati iz stada, dok vakcinacija i laboratorijski nadzor ostaju ključne mjere borbe protiv bolesti.
Prevencija i zaštita
Veterinarske službe u BiH provode redovne programe vakcinacije, ali stručnjaci naglašavaju da bez kontrole neformalne trgovine životinjama i strožeg nadzora nad mliječnim proizvodima rizik ostaje. Ljudi koji rade sa životinjama moraju koristiti zaštitnu opremu, a posebno se ističe potreba zaštite žena i djece, kao najranjivijih grupa.
Regionalni izazov
Bruceloza nije samo problem BiH, već i cijelog Zapadnog Balkana, gdje se bolest redovno pojavljuje među stokom i ljudima. Stručnjaci poručuju da je zajednički pristup, saradnja veterinarskih i zdravstvenih službi te podizanje svijesti javnosti jedini put ka smanjenju rizika.
Kako se približava period janjenja ovaca, povećava se i mogućnost novih slučajeva – što znači da su oprez i preventivne mjere neophodni, kako za stočare, tako i za sve koji konzumiraju mliječne proizvode.