Bosna i Hercegovina ove godine najvjerovatnije očekuje najlošiji izvještaj o napretku koji Evropska komisija objavljuje svake godine, a koji ocjenjuje stepen sprovedenih reformi na putu ka Evropskoj uniji.
Trenutno BiH nema glavnog pregovarača, što je osnovni formalni korak za početak pregovora o članstvu, nema usvojen zakon o sudovima, a činjenica da je zemlja ostala bez značajnih sredstava iz Plana rasta zbog neusaglašene liste reformi dodatno komplikuje situaciju.
Jedini veći uspjeh ove godine je potpisivanje bezbjednosnog sporazuma s EU u junu, koji se odnosi na saradnju u rješavanju problema migranata – jednog od ključnih pitanja za Brisel, što je vjerovatno i ubrzalo dogovor o ovom pitanju, koje je trajalo gotovo tri godine.
U prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije riječ „napredak“ spomenuta je 124 puta, ali čak 67 puta u kontekstu „nedostatka napretka“, dok je fraza „odsustvo napretka“ zabilježena dva puta. Pozitivan napredak evidentiran je tek tri puta, dok su „ograničen“ i „određen napredak“ spomenuti 16, odnosno 13 puta. Fraza „potreban je dalji napredak“ zabilježena je dva puta, dok su još 22 spomena riječi „napredak“ van konteksta konkretnih reformi. Na osnovu ovoga, može se zaključiti da je tek oko pet odsto obaveza BiH ostvareno u pozitivnom smislu, dok je 80 odsto reformi ostalo nepromijenjeno ili vraćeno unazad.
Ove godine situacija je još nepovoljnija, pa se očekuje da će procenat pozitivnog sprovođenja reformi biti manji. Diplomata jedne evropske zemlje je u neformalnom razgovoru istakao da je malo vjerovatno da će ove godine biti organizovana prva međuvladina konferencija između EU i BiH, koja predstavlja prvi formalni korak ka otpočinjanju pregovora.
On dodaje da je Evropa preokupirana nizom kriza, od rata u Ukrajini do inflacije i migrantskih problema, te da više nema resurse ni vremena da se detaljno bavi BiH kao ranije. Situaciju dodatno pokazuje činjenica da je Njemačka delegirala Hrvatsku kao ključnog posrednika u regionu zapadnog Balkana, što ukazuje na sve manji manevarski prostor Brisela za politički uticaj u zemlji.
Luiđi Soreka, ambasador EU u Sarajevu, više puta je naglasio da EU ostaje posvećena BiH, ali da zemlja sama mora pokazati volju za evropski put kroz sprovođenje konkretnih reformi.