Za mnoge ljude, dan bez kafe jednostavno ne postoji. Ona je više od pića – postala je jutarnji ritual, znak da je novi dan počeo, mala nagrada kojom otvaramo oči i pripremamo se za obaveze. Ipak, koliko god zvučalo primamljivo započeti jutro s mirisom svježe skuhane kafe, stručnjaci upozoravaju da taj trenutak možda i nije najbolji izbor za naš organizam.
Nutricionistkinja Nikola Ladlam-Rejn objašnjava da prva šoljica ne bi trebalo da bude odmah nakon buđenja. Naš organizam je tada već u punom pogonu, jer je nivo kortizola, hormona koji nas prirodno razbuđuje, na svom vrhuncu. Ako posegnemo za kafom čim otvorimo oči, njen efekat bi mogao biti mnogo slabiji. Zato se preporučuje da sačekamo nekoliko sati i prvu kafu popijemo između 9:30 i 11:30, kada tijelo više nema prirodni podsticaj i kada kofein zaista može napraviti razliku.
Zašto vrijeme ispijanja kafe mijenja sve
Kafa ima moć da nas pokrene, da podigne energiju i popravi raspoloženje, ali samo ako se pije u pravo vrijeme. Ako je popijemo prerano, organizam zapravo ne dobija onaj efekat koji očekujemo. S druge strane, ako kasnimo s tim ritualom i odlučimo se za kasnopopodnevnu šoljicu, rizikujemo da poremetimo san. Kofein se u tijelu zadržava od pet do šest sati, što znači da čak i kafa u ranim popodnevnim satima može biti prepreka mirnom snu. Stručnjaci savjetuju da posljednja šoljica ne bude kasnije od 15 sati, jer će u suprotnom noć biti ispunjena prevrtanjem i nemirom.
Mnogi posežu i za bezkofeinskom kafom, vjerujući da ona ne utiče na san. Međutim, iako sadrži znatno manje kofeina od klasične, ni ona nije potpuno bezopasna za one osjetljivije. Nekoliko miligrama može biti dovoljno da poremeti večernji ritam, pa je najbolje sačuvati ritual ispijanja kafe za jutro i prijepodne.
Kafa kao saveznik zdravlja
Ono što je fascinantno kod ovog napitka jeste činjenica da on nije samo stimulans. Naučna istraživanja pokazuju da kafa može biti snažan saveznik kada je u pitanju zdravlje. Bogata je antioksidansima koji pomažu organizmu da se bori protiv upala i oksidativnog stresa, što dugoročno čuva ćelije i usporava procese starenja. Osim toga, kofein dokazano poboljšava koncentraciju, ubrzava reakcije i pomaže da jasnije razmišljamo, što je posebno važno u vremenu kada je pažnja najdragocjeniji resurs.
Studije takođe povezuju umjerenu konzumaciju kafe sa smanjenim rizikom od ozbiljnih bolesti poput Alchajmera i Parkinsona. Nije riječ o magiji u šoljici, već o kompleksnom uticaju kofeina i drugih sastojaka na mozak i nervni sistem. Osobe koje redovno piju kafu imaju manju vjerovatnoću da razviju određene neurološke poremećaje, a sam napitak djeluje i kao blaga zaštita protiv depresije jer stimuliše lučenje dopamina – hormona zadovoljstva.
Kada kafa postaje opterećenje
Iako je kafa često doživljena kao saveznik produktivnosti, ona može biti i izvor problema. Ako se pretjera, kofein podiže nivo hormona stresa, ubrzava rad srca i može izazvati nervozu. Zato stručnjaci stalno ponavljaju da je umjerenost ključ. Nekoliko šoljica raspoređenih tokom dana mogu donijeti koristi, dok pretjerivanje vodi u suprotan efekat. Posebno osjetljive grupe, poput trudnica ili osoba s određenim zdravstvenim tegobama, trebale bi biti oprezne i ograničiti unos.
Ipak, za većinu ljudi, šoljica ili dvije dnevno predstavljaju mali ritual koji donosi užitak i mir. Miris, toplina šolje u rukama, osjećaj pauze usred užurbanog dana – sve to ima i psihološki efekat koji se ne može zanemariti. Upravo zato kafa ostaje najomiljeniji napitak na svijetu, bez obzira na sve savjete i ograničenja.
Gdje je granica između užitka i zavisnosti
Granica između navike i zavisnosti ponekad je tanka. Mnogi ne mogu ni zamisliti jutro bez kafe, a glavobolja i razdražljivost kada je preskoče jasan su znak da tijelo očekuje svoju dozu kofeina. Ipak, umjesto da se to posmatra isključivo negativno, stručnjaci naglašavaju da je važno pronaći balans. Kafa ne mora biti neprijatelj – ona može biti ritual koji obogaćuje dan, sve dok je pijemo u pravo vrijeme i u količini koja prija našem organizmu.