Mapa Balkana krije pravi festival neobičnih toponima – odnosno mjesta sa smiješnim nazivom – Srbi imaju Donje Brijanje, Hrvati Donje Cjepidlake, Crnogorci Tucanje, a u Bosni i Hercegovini postoji mjesto Gnojnica.
Instagram stranica „Poreklo reči“ izdvojila je najzanimljivije i najsmješnije nazive mjesta na prostoru bivše Jugoslavije. „Na Balkanu postoje sela i naselja čija imena zvuče kao dobra šala, a zapravo su stvarna. Neko živi u Brlogu, neko u Špičkovini, a neko u mjestu zvanom Prdejci“, navedeno je u objavi.
U Sloveniji se nalazi Metni Vrh, naziv koji potiče od njemačkog „Mettenberg“, gdje „Metten“ označava naselje u blizini potoka. Brlog u Srbiji dobio je ime od stare riječi za pećinu, koja je kasnije prenesena i na štale za svinje, jer su prvobitno bile građene u pećinama.
Sela Gornji i Donji Gajtan svoje ime duguju turskoj riječi „gaytan“ – uže ili kanap, što upućuje da je mjesto bilo poznato po izradi užadi ili se prostiralo duž vijugavog puta nalik kanapu.
U Crnoj Gori se nalazi Tucanje, čiji naziv dolazi od glagola „tucati“ i vjerovatno označava mjesto gdje se nekada tuklo ili mrvilo žito ili kamen. Smrdić je ime koje izaziva osmijeh, a povezano je s neprijatnim mirisom izvora ili bilja.
Hrvatsko ostrvo Prduša Mala ime duguje latinskom glagolu „pertundere“, što znači probiti ili probušiti, pa se vjeruje da naziv opisuje rupičast teren. U Hrvatskoj postoje i Špičkovina, koja potiče od njemačke riječi „spitz“ – vrh, te Donje Cjepidlake, nastale iz međusobnih odnosa i osobina mještana.
Ni Sjeverna Makedonija ne zaostaje. Naziv sela Prdejci potiče od ličnih imena i prezimena Prde, Prdan, Prdevci, dok Palikura dolazi od grčkog „palaios chorion“ – staro selo. Tu je i Kuridere, ime nastalo od turskih riječi „kuru“ (suv) i „dere“ (potok), što upućuje na presušeni vodotok.
Bosna i Hercegovina ima više neobičnih toponima. U Federaciji se nalazi Gnojnica, čije ime dolazi od riječi gnoj, odnosno đubrivo, pa označava zemljište koje je istrunulo ili se raspalo. U Republici Srpskoj tu su Ništavci, naziv koji potiče od stare riječi „ništ“ – siromašan, što sugeriše da su prvi stanovnici vjerovatno bili skromnog imovinskog stanja.
Ovi primjeri pokazuju kako istorija, jezik i svakodnevni život oblikuju ne samo kulturu, već i nazive mjesta, koji danas često izazivaju osmijeh i zanimanje širom regiona.