Gotovo dvije trećine zaposlenih u Bosni i Hercegovini radi za minimalnu platu, dok se privreda suočava s padom proizvodnje, prekomjernim uvozom i masovnim odlaskom stanovništva. Prema pisanju BHRT-a, poslodavci sve češće uvoze radnike iz inostranstva, dok domaća radna snaga, zbog niskih primanja, traži bolje prilike van zemlje.
Najizraženije posljedice odliva radne snage vide se u građevinarstvu, gdje je potražnja za stranim radnicima sve veća. Stručnjaci upozoravaju da se pri njihovom angažovanju moraju poštovati zakonske procedure kako bi domaća privreda imala koristi.
Mile Petrović iz Udruženja građevinarstva Privredne komore RS ističe da broj domaćih radnika opada, dok je na gradilištima potreban stalan broj zaposlenih. Mnogi građevinari odlaze u penziju, a mladi nisu zainteresovani za taj posao, što dodatno otežava situaciju.
Ekonomisti upozoravaju na disbalans na tržištu rada – veliki broj osoba evidentiranih na biroima za zapošljavanje zapravo radi u inostranstvu. U posljednjih 12 godina BiH je napustilo oko 200.000 ljudi, uglavnom radno sposobnih.
Prema riječima ekonomiste Marka Đoge, problem traje više od decenije. Sindikati se protive dolasku stranih radnika, jer smatraju da to smanjuje pritisak na poslodavce da povećaju plate. Ipak, uvoz radne snage postaje nužnost jer je veliki broj kvalifikovanih radnika već otišao iz zemlje.
Podaci Međunarodne organizacije rada pokazuju da su migrantski radnici već prisutni u regionu – broj izdatih radnih dozvola porastao je sa oko 40.000 u 2018. godini na više od 100.000 u 2023. i 2024. godini.
Iako su u Republici Srpskoj kvote za uvoz stranih radnika povećane, ministar rada Danijel Egić navodi da ni polovina predviđenih mjesta nije popunjena. Najveći problem ostaje niska plata u realnom sektoru, gdje u preko 80% preduzeća gotovo svi zaposleni rade za minimalac.
Uprkos ozbiljnim demografskim i ekonomskim izazovima, BiH i dalje nema strategije koje bi se bavile ovim pitanjima, niti tačne podatke o broju ljudi koji napuštaju zemlju.

