Da li ste se ikada zapitali koja je vaša idealna tjelesna težina? Koliko kilograma bi trebalo da imate s obzirom na visinu i godine? Postoje različite metode i formule koje mogu pomoći u određivanju optimalne tjelesne mase, ali neke su preciznije i realnije od drugih.
Danas je najpoznatiji pokazatelj za procjenu tjelesne težine Indeks tjelesne mase, poznatiji kao BMI. On se izračunava tako što se težina u kilogramima podijeli s visinom u metrima na kvadrat.
Vrijednosti BMI-ja manji od 18,5 ukazuju na pothranjenost, dok vrijednosti veće od 40 označavaju tešku gojaznost. Ipak, BMI je samo grubi pokazatelj i ne uzima u obzir različite tjelesne građe, starosnu dob, niti raspored masnog tkiva.
Prema izvještaju hrvatskog dnevnika 24sata, BMI ne pruža sveobuhvatan uvid u zdravlje osobe jer zanemaruje važan faktor — tjelesnu konstituciju i godine. Zbog toga je Krefova formula često precizniji alat za određivanje idealne težine, jer pored visine i težine uzima u obzir i strukturu tijela i dob pojedinca.
Krefova formula razlikuje tri tipa tjelesne građe: prosečnu, srednju i sitnu. Ova podjela omogućava individualizovaniji pristup i tačniju procjenu idealne tjelesne mase.
Kako funkcionišu formule?
- Prosečna građa:
Formula glasi:
(visina u centimetrima – 100) + (starost / 10) x 0,9 Na primjer, ako imate 165 cm visine i 30 godina:
(165 – 100) + (30 / 10) x 0,9 = 65 + 2,7 = 67,7 kg (idealna težina) - Srednja građa:
Formula je:
((visina u cm – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 1,1 Za istu visinu i godine:
((165 – 100) + (30 / 10)) x 0,9 x 1,1 = 67,32 kg (idealna težina) - Sitna građa:
Formula je:
((visina u cm – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 0,9 Primjer za 165 cm i 30 godina:
((165 – 100) + (30 / 10)) x 0,9 x 0,9 = 55,08 kg (idealna težina)
Ove formule omogućavaju precizniju procjenu idealne težine, jer računaju i godine, koje utiču na promjene u tijelu, kao i građa tijela koja varira od osobe do osobe.
Kako obim struka utiče na zdravlje?
Idealna tjelesna težina nije jedini pokazatelj zdravlja. Mjerenje obima struka može mnogo reći o vašem riziku od raznih bolesti. Ako vam je obim struka jednak ili manji od polovice vaše visine, to znači da imate zdrav nivo tjelesne masti. Međutim, veći obim struka može ukazivati na povećanu masnoću oko unutrašnjih organa, što može ugroziti zdravlje.
Još jedna važna mjera je odnos obima struka i kukova. Ako je omjer struka i kukova veći od 0,9 kod muškaraca ili 0,85 kod žena, postoji povećan rizik od gojaznosti i bolesti povezanih s njom, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2008. godine.
Na primjer, osoba sa obimom struka od 71 cm i obimom kukova od 36 cm ima odnos 71/36 = 1,97, što ukazuje na potencijalni zdravstveni rizik.
Iako je BMI najčešće korišteni alat za procjenu tjelesne težine, Krefova formula nudi mnogo precizniju procjenu jer uzima u obzir starost i tjelesnu građu. Pored toga, mjerenje obima struka i omjera struka i kukova može pomoći da bolje razumijete svoje zdravstveno stanje i rizike povezane s prekomjernom težinom. Pravilna procjena i praćenje ovih parametara ključno je za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti.