Zbog genocida i zločina počinjenih tokom pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, kada je ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka, pred međunarodnim i domaćim sudovima do sada je osuđeno ukupno 54 osobe. Izrečeno je više od 780 godina zatvorskih kazni, te pet doživotnih zatvora.
Među njima je i bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti. Na istu kaznu 2019. godine osuđen je i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske.
Još tri doživotne kazne izrečene su pred Haškim tribunalom. Ljubiša Beara, nekadašnji načelnik za bezbjednost Glavnog štaba VRS, osuđen je 2010. godine, a preminuo je sedam godina kasnije u Berlinu. Godinu nakon izricanja kazne, preminuo je i Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-bezbjednosne poslove. Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, zbog genocida, istrebljenja, ubistava i progona.
Prva presuda kojom je zločin u Srebrenici označen kao genocid donesena je 2001. godine, protiv generala Radislava Krstića, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U pismu iz 2024. godine, koje je napisao rukom, Krstić je priznao da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima.
Na dugogodišnje zatvorske kazne osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Momir Nikolić (20 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17 godina).
Za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je uključivao i zločin u Trnovu gdje je 1995. godine ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice, 2023. godine osuđeni su i bivši šefovi bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović.
Haški tribunal osudio je i Dražena Erdemovića, pripadnika 10. diverzantskog odreda, koji je prvi priznao učešće u egzekucijama zarobljenih Bošnjaka. Osuđen je na pet godina zatvora, a njegovo svjedočenje bilo je ključno u postupku protiv Ratka Mladića.
U Bosni i Hercegovini tokom posljednjih godinu dana nije donesena nijedna nova presuda za zločine počinjene u Srebrenici, dok se sudski procesi u Srbiji i dalje odugovlače.