Dok meteorolozi najavljuju nastavak vrućih i suhih dana, poljoprivrednici širom Bosne i Hercegovine već osjećaju ozbiljne posljedice suše. Nedostatak padavina ostavlja sve teže posljedice na usjevima, a ako se vremenske prilike uskoro ne promijene, očekuje se znatno smanjenje prinosa i rast cijena prehrambenih proizvoda.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da su najviše pogođeni kukuruz, soja i suncokret. Situacija, prema njegovim riječima, postaje sve ozbiljnija.
– Ako ne bude kiše u narednih sedam do deset dana, biće smanjenja prinosa, a na nekim parcelama i potpuni gubitak usjeva. To zavisi od vrste tla, područja i termina sjetve. Štete su već vidljive, ali je još rano govoriti o tačnim procentima – kaže Marinković i napominje da pšenica, koja je već u fazi sazrijevanja, više ne zavisi značajno od padavina.
Ni poljoprivrednici u Federaciji BiH nisu pošteđeni. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, upozorava da su posljedice već ozbiljne.
– Prinosi su već sada prepolovljeni. Ako se ovako nastavi, sve će izgorjeti. Očekujemo potpuni kolaps – ističe Bićo i dodaje da su uputili apel svim nivoima vlasti da proglase stanje elementarne nepogode.
Voćari su se, kako navodi Mladen Marjanović iz Udruženja voćara Prijedor, već ranije suočili s problemima, jer je proljetni mraz uništio najveći dio uroda.
– Nemamo šta da štitimo od vrućina, ali problem je što biljke sada stvaraju cvijet za narednu godinu. Bez dovoljno vlage, i idući urod će biti slab – kaže Marjanović.
Povrtari se donekle uspijevaju nositi sa situacijom zahvaljujući sistemima za navodnjavanje. Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da se ulaže veliki napor da se biljke spasu od sušenja.
– Navodnjavanje spašava usjeve, ali ni to neće u potpunosti spriječiti pad prinosa. Uslovi su ekstremni – kaže Ilić.
Kako navode iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, cijela Republika Srpska suočava se s jakom i ekstremnom sušom, a prognoze ne donose ohrabrujuće vijesti. U zemljištu je već ozbiljan deficit vlage, što otežava razvoj biljaka, posebno u osjetljivim fazama rasta.
Osim što uništava prinose, suša bi mogla izazvati i lančanu reakciju poskupljenja hrane. Bićo kaže da iako domaći proizvođači ne određuju cijene, rast cijena je neminovan.
– Naša poljoprivreda je preslaba da bi imala uticaj na tržište, ali cijene će rasti jer suša nije samo kod nas, nego širom svijeta – poručuje on.
Marinković smatra da će na kretanje cijena najviše uticati situacija u zemljama iz kojih se uvoze poljoprivredni proizvodi.
– Ako u Evropi, Americi i Rusiji bude dobar rod, to može ublažiti posljedice kod nas. Ipak, uvoz zavisi od mnogo faktora, a naši proizvođači već trpe štetu – kaže on.
Ukoliko se vremenske prilike uskoro ne promijene, izvjesno je da će poljoprivredni sektor pretrpjeti velike gubitke, a potrošači se suočiti s višim cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda.