San je osnovna ljudska potreba, neophodna za dobro fizičko i mentalno zdravlje. Međutim, sve je više naučnih dokaza koji ukazuju na to da ženama treba više sna nego muškarcima. Razlozi za to nisu samo hormonalni, već se temelje na neurološkim i psihološkim razlikama koje su potvrđene kroz brojna istraživanja.
Jedna takva studija, sprovedena na Medicinskom univerzitetu Duke, obuhvatila je 210 osoba srednjih godina s ciljem da se ispita kako kvalitet sna utiče na psihološko stanje. Rezultati su pokazali da žene češće imaju problema sa snom, a negativne posljedice neprospavanih noći kod njih su izraženije nego kod muškaraca. Povećan rizik od depresije, osjećaja ljutnje, tjeskobe i psihološkog stresa jasno je uočen kod žena koje nisu dovoljno spavale.
Veza između sna i emocija
Dr. Edward Suarez, autor pomenute studije, ističe da žene emocionalno intenzivnije reaguju na manjak sna. Dok muškarci ne pokazuju iste oscilacije nakon lošeg sna, žene pate i psihički i fizički.
Još jasnije objašnjenje daje profesor Jim Horne sa Univerziteta Loughborough, stručnjak za spavanje. On tvrdi da žene koriste mozak intenzivnije, što znači da im treba više vremena da se mentalno oporave. Tokom dubokog sna, mozak prelazi u fazu regeneracije. Što se više koristi u toku dana, to mu je više odmora potrebno.
Mentalni napor i višestruke uloge
Žene su često zadužene za više zadataka istovremeno – od poslovnih obaveza, brige o djeci i domu, do emotivnih odnosa i ličnih potreba. Takvo balansiranje iziskuje stalnu aktivaciju različitih dijelova mozga, što stvara dodatni kognitivni pritisak. Kao rezultat toga, njihov organizam ima veću potrebu za snom – kako kvantitativno, tako i kvalitativno.
Zanimljivo je da žene mogu trpjeti posljedice manjka sna čak i kada se ne osjećaju umorno. Dugoročna neispavanost može uzrokovati probleme sa koncentracijom i pamćenjem, oslabiti imunitet, pa čak i povećati rizik od srčanih bolesti.
Češći poremećaji spavanja
Osim što im je san potrebniji, žene češće pate od njegovih poremećaja – uključujući nesanicu, poremećaje biološkog ritma i hroničnu neispavanost. Hormonske promjene koje prate život žene – od puberteta, preko trudnoće i PMS-a, do menopauze – dodatno narušavaju kontinuitet noćnog odmora.
Zbog toga stručnjaci pozivaju na promjenu pristupa spavanju, naročito kod žena. Ne radi se samo o odlasku na spavanje ranije, već o stvaranju ambijenta koji omogućava dublji i mirniji san – isključivanje ekrana sat vremena prije spavanja, izbjegavanje kofeina kasno popodne, uvođenje rutina opuštanja i prilagođavanje dnevnog ritma sopstvenom bioritmu.
Odmor nije slabost, nego snaga
U savremenom društvu koje često veliča produktivnost po svaku cijenu, žene koje se odluče na odmor mogu biti pogrešno percipirane kao manje posvećene ili neambiciozne. Međutim, dovoljno sna ne znači manje truda – već veći kapacitet da se dan iznese sa stabilnošću, fokusom i emocionalnom snagom.
Nauka nas podsjeća na ono što duboko u sebi već znamo – odmor nije luksuz. Za žene, koje svakodnevno balansiraju između brojnih uloga, kvalitetan san je tihi temelj snage i zdravlja.