Vrijednost zlata ne zavisi isključivo od njegove cijene na svjetskom tržištu. Mnoge osobe koje žele ulagati u zlato često se suoče s brojnim pojmovima koji dodatno zbunjuju – poput unce, karata ili finoće. Upravo te jedinice igraju ključnu ulogu u određivanju stvarne vrijednosti.
Zlato već hiljadama godina privlači pažnju ljudi, bilo kao simbol moći, investicija ili dragocjeni poklon. Iako se cijena zlata svakodnevno objavljuje, razumijevanje osnovnih mjernih jedinica važno je za svakog ko razmišlja o kupovini ovog plemenitog metala.
Šta je unca i koliko iznosi?
U trgovini zlatom koristi se posebna vrsta unce – takozvana fina unca ili Troy unca (oz), koja iznosi tačno 31.1034768 grama čistog zlata. Za razliku od uobičajene unce (28.35 grama), ova se koristi isključivo za mjerenje plemenitih metala. Svjetske berze iskazuju cijenu zlata po jednoj finoj unci, najčešće u američkim dolarima.
Naziv “Troy” potiče iz francuskog grada Troja, nekadašnjeg centra trgovine dragocjenostima.
Koje su još mjere važne pri kupovini zlata?
Osim fine unce, postoji više jedinica koje se koriste u procjeni vrijednosti zlata:
- Karat (K) – označava čistoću legure. Najčistije zlato ima 24 karata, što znači da je u potpunosti bez primjesa.
- Finoća – izražena u hiljadinkama. Na primjer, oznaka 999.9 označava da je zlato čisto 99.99 posto.
- Gram – najčešća mjera kod zlatnih poluga i nakita. Poluge se često izrađuju u težinama od 1g, 10g, 100g pa sve do 1 kilograma.
- Funta (lb) – koristi se pretežno u Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna funta iznosi približno 14.58 unci.
- Dimenzije – oblik zlatnog predmeta može varirati, pa poluge iste mase mogu izgledati različito, zavisno od proizvođača.
Odakle potiču ove mjere?
Porijeklo mjernih jedinica potiče još iz antičkog Rima. Riječ “unca” izvedena je iz latinskog izraza “uncia”, što je bila dvanaestina rimske funte. Današnji standardi mjerenja utemeljeni su u 19. vijeku kroz takozvani Troy sistem, koji se i dalje koristi u međunarodnoj trgovini plemenitim metalima. Mnoge poznate zlatne kovanice, poput Maple Leaf i Krugerrand, izrađuju se upravo prema tim mjerama.
Krugerrand – simbol zlatne investicije
Jedna od najpoznatijih zlatnih kovanica u svijetu je južnoafrički Krugerrand, koji se kuje od 1967. godine. Iako sadrži tačno jednu finu uncu zlata, njegova ukupna masa iznosi oko 33.93 grama. To je zbog toga što je izrađen od legure koja se sastoji od 91.7 posto zlata i 8.3 posto bakra, što mu daje karakterističnu crvenkastu boju i veću čvrstoću.
Od 1980. godine, Krugerrand se nudi i u manjim verzijama: 1/2, 1/4 i 1/10 unce, čime je postao pristupačniji i manjim investitorima.
