Povremeni post posljednjih godina postaje sve češća praksa među ljudima koji žele poboljšati svoje zdravlje, smršati ili ojačati samodisciplinu. Iako ideja da duže vrijeme ne unosimo hranu može zvučati zastrašujuće, sve više istraživanja i iskustava pokazuje da tijelo tokom posta ulazi u niz zanimljivih procesa. Upravo zbog toga ovaj režim posta često prati i podržava nauka.
Na YouTube platformi pojavila se simulacija koja na vrlo jasan i vizualan način prikazuje šta se dešava s tijelom tokom povremenog posta. Video detaljno prati promjene koje se odvijaju u organizmu, od prvih sati bez hrane pa sve do 72 sata bez unosa kalorija.
Kako tijelo reaguje tokom prvih sati povremenog posta
U početnoj fazi posta, tijelo se oslanja na energiju iz hrane koja je već prisutna u probavnom sistemu. Osam sati nakon posljednjeg obroka, probavljeni nutrijenti se počinju trošiti, a tijelo polako prelazi u stanje u kojem traži alternativne izvore goriva.
U ovoj fazi gušterača počinje lučiti hormon glukagon. On ima zadatak da stimulira jetru da oslobodi glukozu iz svojih zaliha kako bi tijelo i mozak imali energiju za normalno funkcionisanje. Istovremeno se u organizmu povećava nivo hormona grelina, koji je direktno povezan s osjećajem gladi. Taj osjećaj može biti izražen već nakon nekoliko sati, posebno ako niste navikli na ovakav režim.
Nakon 12 sati bez hrane, tijelo počinje proizvoditi ljudski hormon rasta (HGH), koji igra ključnu ulogu u očuvanju mišićne mase. Ovaj hormon ima i druge funkcije – pomaže u regeneraciji ćelija i ubrzava metabolizam. Kako se tijelo prilagođava nedostatku hrane, ono počinje aktivno koristiti masne naslage kao izvor energije, a ne više ugljikohidrate koje dobija iz hrane.
Autofagija i povremeni post: prirodno čišćenje tijela
Jedna od najzanimljivijih faza tokom posta je autofagija. Ovaj pojam označava prirodni mehanizam čišćenja ćelija, koji se aktivira kada organizmu ponestane vanjskih izvora energije. Prema Cleveland klinici, autofagija omogućava tijelu da razgradi i reciklira stare, oštećene dijelove ćelija, čime se poboljšava efikasnost funkcionisanja na ćelijskom nivou. To znači da tijelo, na neki način, obnavlja samo sebe.
Autofagija ne samo da doprinosi oporavku ćelija, već se povezuje i s usporavanjem procesa starenja, smanjenjem upalnih procesa i jačanjem otpornosti na određene bolesti. Upravo zbog ovih potencijalnih koristi, mnogi koji praktikuju povremeni post vjeruju da on može imati i dugoročan pozitivan efekat na zdravlje.
Kako post odmiče, tijelo se sve više oslanja na masnoće kao glavni izvor energije. Nakon 36 sati, one postaju dominantan izvor energije za mozak i tijelo. Osobe koje su u ovom režimu često ističu da osjećaj gladi koji je u početku bio jak, s vremenom postaje sve blaži. Između 48. i 72. sata dolazi do svojevrsnog “resetovanja” organizma. Mnogi navode da tada osjećaju mentalnu bistrinu, smirenost i pojačanu koncentraciju.
Poznate ličnosti i lična iskustva s postom
Povremeni post privlači pažnju i poznatih ličnosti. Sharon Osbourne, bivša sutkinja X Factora, u svom podcastu je 2023. godine otkrila da svakog tjedna provede najmanje tri dana bez hrane. Kako kaže, to joj pomaže da se osjeća lakše, bistrije i energičnije. Ipak, svjesna je da ovakav režim nije za svakoga.
Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost savjetovanja s ljekarom prije nego što se upustite u post, posebno ako imate hronične bolesti, uzimate terapiju ili imate poremećaje ishrane. Svaki organizam reaguje drugačije i ono što nekom donosi koristi, drugom može predstavljati zdravstveni rizik.
Povremeni post nije univerzalno rješenje, ali je tema koja otvara prostor za nova razmišljanja o tome kako tijelo funkcioniše kada se nađe van svojih uobičajenih navika. Bez obzira na to da li razmatrate ovakav način ishrane zbog zdravlja, mršavljenja ili duhovnih razloga, ključno je slušati svoje tijelo i kretati se postepeno.
