Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine uvezla robe u vrijednosti od oko 13 milijardi konvertibilnih maraka, što predstavlja porast u odnosu na isti period prethodne godine, kada je uvoz iznosio 12,44 milijarde KM. Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U odnosu na prošlu godinu, vrijednost uvoza je povećana za više od pola milijarde KM. Istovremeno, i izvoz bilježi rast – od januara do maja iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti 7,31 milijardu KM, dok je u istom periodu lani izvoz iznosio 6,9 milijardi KM.
Spoljnotrgovinski deficit u tom periodu dosegao je 5,69 milijardi KM.
Kada je riječ o strukturi uvoza, najviše su uvezeni energenti – mineralna goriva, ulja, proizvodi njihove destilacije, kao i bitumenske materije i voskovi, u ukupnoj vrijednosti od oko 1,52 milijarde KM. Slijede mašine, reaktori i mehanički uređaji sa 1,14 milijardi KM, te šinska vozila i signalna oprema sa uvozom u vrijednosti od 1,08 milijardi KM.
S druge strane, iz BiH je najviše izvezeno mašina i mehaničkih uređaja – oko 590 miliona KM, zatim namještaja, opreme za spavanje i rasvjetnih tijela u vrijednosti od 504,4 miliona KM, te energenata i prerađevina od nafte u vrijednosti od 489,6 miliona KM.
Najviše robe uvezeno je iz Hrvatske – za 2,42 milijarde KM. Slijede Srbija sa 1,71 milijardu KM, Njemačka sa 1,08 milijardi, Slovenija s 1,07 milijardi, Italija sa 974,6 miliona KM i Austrija sa 645,3 miliona KM.
Kada je riječ o izvozu, najznačajnija tržišta ostaju Hrvatska, u koju je plasirano 1,28 milijardi KM robe, zatim Njemačka sa 1,05 milijardi KM, Srbija sa 769,5 miliona, Austrija sa 681,2 miliona, Italija sa 530,4 miliona i Crna Gora sa 269,3 miliona KM.
Ekonomski analitičari naglašavaju da rast i uvoza i izvoza ima dvojak karakter. Prema riječima profesora Predraga Mlinarevića s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, inflacija je značajno uticala na povećanje ukupne vrijednosti robne razmjene, ali i rast plata i doznaka koji su podstakli veću potrošnju u zemlji.
„S druge strane, oporavak industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji prvi put nakon dvije godine stvorio je veću tražnju za proizvodima iz BiH. Ako ne bude ozbiljnijih potresa ili trgovinskih tenzija, ovakav tempo razmjene bi se mogao zadržati do kraja godine“, istakao je Mlinarević.
