Prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, depoziti domaćih sektora nastavili su rasti i u aprilu ove godine, što ukazuje na nastavak trenda finansijske stabilnosti i povjerenja građana i privrede u bankarski sektor. Ukupna vrijednost depozita u domaćem sistemu iznosila je 34,22 milijarde konvertibilnih maraka, što predstavlja mjesečni rast od 1,3 posto ili 424,7 miliona KM u odnosu na mart.
Podaci govore o pozitivnim pomacima na gotovo svim frontovima – od sektora građana, preko privatnih firmi, do javnih institucija. Građani su, uprkos izazovima koje nameće svakodnevni život u ekonomski nestabilnom okruženju, nastavili povećavati svoje štedne uloge. Slična slika je i među privatnim preduzećima koja su, očigledno, u fazi finansijskog konsolidovanja i priprema za potencijalne investicije.
Rast povjerenja u bankarski sektor
Analitičari Centralne banke BiH zabilježili su posebno značajan rast depozita stanovništva u aprilu, koji su porasli za više od 130 miliona KM. Iako ovaj porast nije ogroman u procentualnom smislu, on pokazuje postojanost u ponašanju građana kada je riječ o štednji i vođenju računa o ličnim finansijama. Interesantno je da se sličan rast bilježi i kod privatnog sektora, gdje su firme značajno povećale svoja sredstva na računima, što može ukazivati na jačanje domaće privrede ili opreznije planiranje troškova.
Javna preduzeća i institucije također su zabilježile rast na mjesečnom nivou, iako ne tako izražen kao kod građana i privatnih firmi. Ovaj trend ukazuje na stabilnost javnih finansija i potencijalno bolje planiranje budžeta na svim nivoima vlasti.
Godišnje stope rasta donose dodatnu sigurnost
Kada se pogleda šira slika i uporedi stanje sa istim periodom prošle godine, jasno je da su depoziti u BiH u uzlaznoj putanji. Godišnja stopa rasta depozita iznosila je 7,2 posto, što predstavlja povećanje od 2,3 milijarde KM. Najveći doprinos ovom rastu došao je upravo od građana i privatnih preduzeća. Stanovništvo je u proteklih 12 mjeseci položilo dodatnih 1,47 milijardi KM u banke, dok su firme povećale svoj iznos depozita za gotovo 750 miliona KM.
Međutim, u istom periodu zabilježeno je i blago smanjenje depozita kod nefinansijskih javnih preduzeća i vladinih institucija, što može biti rezultat većih troškova, ulaganja ili promjena u načinu finansiranja javnih projekata. Ova pojava ipak nije uticala na ukupan rast, koji i dalje ostaje snažan i stabilan.
Tržište depozita, kako se čini, i dalje ostaje vitalan indikator finansijskog zdravlja zemlje. S obzirom na kretanja i činjenicu da stanovništvo i firme sve više koriste banke kao sigurno mjesto za čuvanje sredstava, može se očekivati da će ovaj trend imati pozitivan uticaj i na druge sektore ekonomije. Povjerenje u finansijske institucije, stabilna monetarna politika i kontinuirani rast štednje ključni su faktori za dugoročnu stabilnost domaćeg tržišta kapitala.
