Bh. tržište preplavljeno jeftinim uvoznim medom – potrošači ne znaju šta kupuju, a domaći pčelari jedva opstaju
Na policama domaćih trgovina sve je više jeftinog meda iz uvoza, čija prosječna cijena iznosi svega 7,5 KM po kilogramu. Istovremeno, za visokokvalitetni domaći med kupci moraju izdvojiti najmanje 20, pa čak i 25 KM. Ogromna razlika u cijeni dovela je u ozbiljnu opasnost domaće pčelare, koji se više ne mogu nositi s konkurencijom sumnjivog porijekla i niske kvalitete.
Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, upozorava da je tržište Bosne i Hercegovine pod velikim pritiskom uvoznih proizvoda, za koje se često ne zna ni tačno porijeklo ni stvarni sastav.
– Cijena od 7,5 KM jednostavno nije realna ako govorimo o pravom, prirodnom medu. Takva cijena na svjetskom tržištu odgovara samo najnižem mogućem kvalitetu. Zbog toga apelujem na građane da pažljivo biraju med koji kupuju – kazao je Marković.
Ogroman uvoz, simboličan izvoz
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH otkrivaju zabrinjavajuće stanje. U prva tri mjeseca 2025. iz BiH je izvezeno svega 847 kilograma meda, dok je uvezeno čak 149.731 kilogram. Takva razlika jasno pokazuje koliko je uvoz jeftinog meda preplavio tržište, ostavljajući domaće pčelare bez šanse za opstanak.
Ipak, postoji tračak nade. Marković ističe da domaći med koji se izvozi zadržava visoku cijenu, što znači da bh. pčelari i dalje uspijevaju očuvati kvalitet i reputaciju na inostranom tržištu.
– To je znak da kupci izvan BiH prepoznaju vrijednost našeg meda. Naš cilj sada mora biti edukacija domaćih potrošača. Moraju znati kako nastaje pravi med i zašto je važno konzumirati domaći proizvod – poručio je.
Med zadržava svoju vrijednost kroz vijekove
Jedna od posebnosti prirodnog meda je ta što njegov sastav ostaje gotovo nepromijenjen vremenom. Za razliku od mnogih drugih prehrambenih proizvoda, gdje se povećanje prinosa često odražava na smanjenje nutritivne vrijednosti, med zadržava visok nivo mikronutrijenata.
– Med je jedna od rijetkih namirnica čija se nutritivna vrijednost nije promijenila. Danas se u poljoprivredi često ide na količinu, ali to umanjuje kvalitet. Kod meda, to pravilo ne vrijedi – objašnjava Marković.
Falsifikati prolaze kontrole – sistemska opasnost
Još jedan ozbiljan problem predstavlja pojava sofisticiranih falsifikata. Trenutne laboratorije u zemlji i regionu često nisu tehnički opremljene da prepoznaju vješto napravljene krivotvorine.
– Cijena lažnog meda je tri do pet puta niža od stvarne proizvodne cijene, a uz napredne metode falsifikatori uspijevaju proći sve postojeće kontrole. To je vrlo unosan posao, a šteta za potrošače i domaće proizvođače je ogromna – upozorava Marković.
Naveo je i konkretan primjer iz Srbije, gdje je laboratorija “Analab” razvila metodu kojom se moglo tačno utvrditi porijeklo šećera u medu – da li dolazi iz cvjetnog nektara ili iz šećerne repe i trske. Kada su počele analize, uvoz lažnog meda u količini od 100 tona odmah je zaustavljen. Međutim, laboratorija je ubrzo zatvorena, a vrijedna oprema ukradena.
– Sve je to pokazatelj da neko ima ozbiljan interes da se ovakve analize ne rade. Profesionalni falsifikatori imaju utjecaj i sredstva da sabotiraju kontrolne mehanizme – naglašava.
Vrijeme je da potrošači preuzmu odgovornost
Situacija na tržištu jasno pokazuje da bez svijesti potrošača ne može doći do promjene. Marković poručuje da jedino građani, kupujući domaći, certificirani med direktno od pčelara, mogu sačuvati domaću proizvodnju.
– Kupujte od provjerenih proizvođača. Samo tako možemo očuvati pčelarstvo i zdravlje ljudi. Vrijeme je da se shvati razlika između cijene i vrijednosti – zaključio je.
