Kurban-bajram je jedan od dva najveća muslimanska praznika. Širom Bosne i Hercegovine i svijeta dočekuje se u porodičnom okruženju.
Ovaj blagdan je usko povezan s obavljanjem hadža i klanja kurbana. Hadž je uvod u Bajram. Arefat, najvažniji dio hadža, simbolizuje pripravu duha. Milioni muslimana na planini Arefat svjedoče jedinstvo ummeta. To najavljuje posebne bajramske dane.
Nekoliko dana prije Bajrama, muslimani temeljno čiste i uređuju svoje kuće, avlije i ulice. Čista odjeća, mirisne kuće i uredni sokaci simboli su ovog praznika. To je u skladu s islamskim načelom: čistoća je pola vjere.
Također, ranije se nabavljaju namirnice za bajramsku sofu i pokloni za članove porodice. Na dan Bajrama, vjernici idu na bajram-namaz. Običaj je ući u džamiju jednim putem, a vratiti se drugim. Tokom-namaza uče se tekbiri. Nakon molitve se kolju kurbani. Zatim slijedi podjela mesa.
Za žrtvu se biraju ovca, koza, krava ili kamila. U našim krajevima najčešće se žrtvuje ovan. Time se podsjećamo na iskušenje poslanika Ibrahima. Djeca sudjeluju u dijeljenju kurbana. Oni koji dobiju komad kurbana daruju drugu djecu bajramskom novčanom pomoći. Od kurbanskog mesa sprema se svečani ručak za bližu porodicu.
U islamskoj tradiciji kurbansko meso ne dijeli se samo muslimanima. Dijeli se svima: siromašnima, komšijama i rodbini.
Za razliku od Ramazanskog bajrama, koji se prethodno obilježava uz doručak prije molitve, kod Kurban-bajrama jede se tek nakon namaza.
Bajram nosi posebnu čar jer se rodbina i prijatelji okupe kako bi zajedno pili bajramsku kafu i jeli slastice. Posebno je omiljen među djecom zbog bajramske pomoći, koja razveseli svakog dječaka i djevojčicu.
U nekim krajevima postojala je i tradicija „ženskog bajrama“. Ona je počinjala nakon službenih bajramskih slavlja, kada bi se žene posvetile sebi i svojim potrebama.
Tokom sva četiri dana Kurban-bajrama, muslimanima je zabranjeno držati post.
