Nedavni izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) izazvao je ozbiljnu zabrinutost na međunarodnoj sceni, nakon što je otkriveno da je Iran značajno ubrzao proizvodnju visoko obogaćenog uranija. Ova informacija, sadržana u povjerljivom dokumentu IAEA-e, odmah je izazvala oštre reakcije Zapada i posebno Izraela, koji je Teheran direktno optužio da ubrzano radi na razvoju nuklearnog oružja.
Prema izvještaju, Iran sada proizvodi uranij obogaćen do 60 posto, što predstavlja korak vrlo blizu granice od 90 posto potrebne za proizvodnju nuklearne bojeve glave. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je da se ovakvo obogaćivanje koristi isključivo u državama koje imaju aktivne vojne programe razvoja nuklearnog oružja.
“Iran je potpuno odlučan da dovrši svoj program nuklearnog naoružanja, uprkos brojnim upozorenjima međunarodne zajednice”, navedeno je u saopćenju njegovog ureda. Izrael poziva na hitnu akciju i reakciju svjetskih sila kako bi se, kako navode, spriječio pokušaj Teherana da dođe do nuklearnog oružja.
Sa sličnim stavom istupile su i zapadne zemlje, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zapad odavno sumnjiči Iran da, uprkos zvaničnim izjavama, u pozadini civilnog nuklearnog programa razvija i vojne kapacitete. Ova sumnja postoji već godinama, posebno nakon povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma 2018. godine i nastavka iranskog obogaćivanja uranija iznad dogovorenih limita.
Iran, s druge strane, odlučno odbacuje sve optužbe, tvrdeći da ne teži izradi nuklearnog oružja. Iranske vlasti ističu da je njihov program isključivo u civilne svrhe, kako to dopušta Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), čiji su potpisnici. Međutim, činjenica da je Iran jedina država bez nuklearnog arsenala koja obogaćuje uranij do 60 posto dodatno produbljuje nepovjerenje međunarodne zajednice.
IAEA u svom izvještaju navodi da, iako ne postoje direktni dokazi da Iran razvija nuklearno oružje, količine i stepen obogaćivanja predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost. Posebno jer takav nivo obogaćenja ne nalazi svoje opravdanje u civilnim potrebama, poput proizvodnje električne energije ili medicinskih izotopa.
U ovom kontekstu, mnogi stručnjaci upozoravaju da bi moglo doći do dodatne destabilizacije već napetih odnosa na Bliskom istoku. Iran je već pod brojnim međunarodnim sankcijama, a novi izvještaj bi mogao poslužiti kao povod za dodatne mjere Zapada, uključujući i moguće diplomatske ili čak vojne pritiske.
Međunarodna zajednica sada se nalazi pred izazovom: pronaći balans između diplomatskog pritiska i sprečavanja daljnje eskalacije u regiji. U međuvremenu, izvještaj IAEA-e postavlja ozbiljna pitanja o transparentnosti i namjerama iranskog nuklearnog programa, te stavlja dodatni fokus na potrebu hitne međunarodne reakcije.
