Grinje koje žive na vašem licu dok spavate
Svake noći dok spavate, vaše lice nije potpuno samo – iako to ne možete vidjeti ni osjetiti. Na njemu žive sitne grinje poznate kao demodeks, koje borave u porama i postaju aktivne čim utonete u san. Ovi sićušni beskičmenjaci, veličine između 0,15 i 0,4 milimetra, hrane se masnoćom iz folikula dlake i nalaze se na koži svakog čovjeka.
Prema riječima Alejandre Perotti, profesorice biologije beskičmenjaka sa Univerziteta u Readingu, grinje tokom noći izlaze na površinu kože, razmnožavaju se i slobodno kreću po licu, a s dolaskom jutra vraćaju se u pore. Bez obzira na to kako zvuči, njihov prisustvo ne treba izazivati nelagodu – više su nam korisne nego štetne.
IZDVAJAMO: Bol u dojkama: Šta sve može biti uzrok i kada se treba zabrinuti?
One, naime, čiste pore dok od nas dobijaju melatonin – hormon koji nas uspavljuje, a njima pruža potrebnu energiju. Evolucijom su razvile otpornost na uslove u kojima žive, ali ne i na sunčeve ultraljubičaste zrake koje oštećuju njihovu DNK, pa su zbog toga aktivne noću.
Na svakom centimetru kvadratnom kože može ih biti i do pet, no moguće ih je vidjeti isključivo pod mikroskopom. U slučaju oslabljenog imuniteta, njihov broj se može povećati, što može izazvati različite kožne ili očne probleme.
Kada grinje postanu problem
Prekomjerno razmnožavanje demodeks grinja može dovesti do stanja poznatog kao demodikoza. Profesor Richard Locksley sa Univerziteta California u San Franciscu navodi da su ovom stanju podložniji stariji ljudi, kao i oni sa oslabljenim imunitetom, poput osoba koje su na hemoterapiji. Kod njih može doći do upalnih reakcija zbog grinja i bakterija koje se u tom okruženju razvijaju.
Iako nije sasvim jasno zbog čega neki ljudi razviju ovakve upale, poznato je da neke životinje, poput pasa i mačaka, imaju slične probleme, dok divlje životinje uglavnom ne. To bi, smatraju stručnjaci, moglo imati veze s promjenama kroz evoluciju i genetskim mutacijama koje su utjecale na ljudski imunitet.
Dermatološki problemi koje mogu izazvati grinje uključuju rozaceu, akne, suhoću kože i perutanje, naročito na mjestima gdje se zadržava više masnoće – licu, kapcima i čelu. Da bi se potvrdilo da je uzrok upravo demodeks, dermatolog može uzeti uzorak kože i pregledati ga mikroskopski.
Kod infekcija očnih kapaka, oftalmolozi mogu primijetiti voštane naslage jajašaca grinja, koje izazivaju svrab, suhoću i gubitak trepavica.
Kako se zaštititi i liječiti
Zdravi odrasli ne trebaju brinuti zbog prisustva grinja. Profesor Locksley savjetuje da nije nužno tražiti problem tamo gdje ga nema, osim ako se ne pojave konkretni simptomi – tada se treba obratiti ljekaru.
Stručnjaci preporučuju redovno pranje lica prije spavanja, korištenje blagih sredstava za čišćenje i skidanje šminke. Osobe sa kožom sklonom aknama mogu koristiti retinol jednom do dva puta sedmično, ali s oprezom. Važan je i kvalitetan san, koji doprinosi hormonskoj ravnoteži i smanjenju lučenja sebuma, glavne hrane za grinje.
U slučajevima kada se demodikoza dijagnosticira, dermatolog može propisati ivermektin – lijek koji smanjuje broj grinja, iako ih se ne može potpuno eliminisati.
Grinje koje polako nestaju
Demodeks grinje prenose se s majke na dijete ubrzo nakon rođenja, a nedavna istraživanja pokazuju da su na putu postepenog izumiranja. Profesorica Perotti objašnjava da ove grinje, zbog života u zatvorenom i simbiotskom odnosu s ljudima, gube genetsku raznolikost. Bez prirodnih neprijatelja i pritiska okoline, vremenom gube gene potrebne za samostalni život.
Nije poznato kada bi mogle potpuno nestati, ali njihovo izumiranje, smatra Perotti, neće imati veliki utjecaj na čovjeka. Kako dodaje, često su nepravedno okrivljene za zdravstvene probleme, dok su stvarni uzroci ti koji narušavaju ravnotežu imuniteta, piše CNN.
Grinje, koliko god nevidljive bile, prate nas od rođenja – i vjerovatno će tu ostati još neko vrijeme.
