U najnovijem razvoju događaja oko rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je svoje uslove za postizanje mira. Prema informacijama koje su podijelila tri ruska izvora bliska pregovorima, Putin insistira na pisanom obećanju zapadnih lidera o zaustavljanju širenja NATO-a prema istoku, kao i na ukidanju dijela sankcija koje su uvedene Rusiji. Ovi zahtjevi dolaze u trenutku kada se najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata bliži svojoj trećoj godini.
Američki predsjednik Donald Trump, koji je protekle sedmice proveo više od dva sata u razgovoru s Putinom, pokazuje sve veću nestrpljivost zbog trenutne situacije. Trump je jučer javno upozorio ruskog lidera da se “igra s vatrom” svojim odbijanjem učešća u pregovorima o primirju, posebno u vrijeme kada ruske snage bilježe značajne uspjehe na bojištu. Nakon tog dugog razgovora s Trumpom, Putin je izjavio da je spreman sarađivati s Ukrajinom na izradi memoranduma koji bi trebao postaviti temelje za mirovni sporazum.
Šta traži Moskva?
Izvori bliski pregovorima otkrivaju da ruski zahtjevi idu dalje od samo teritorijalnih pitanja. Moskva insistira na neutralnom statusu Ukrajine, što bi značilo da se ta zemlja ne može pridružiti NATO savezu. Također, Rusija traži konkretna rješenja za pitanje svoje zamrznute imovine na Zapadu, koja se procjenjuje na milijarde dolara. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu prava govornika ruskog jezika u Ukrajini, što je bila jedna od početnih tačaka ruske argumentacije za vojnu intervenciju.
Ruski izvori navode da Kremlj trenutno radi na izradi vlastite verzije memoranduma o miru, iako nije moguće precizno odrediti vrijeme potrebno za završetak tog dokumenta. Jedan od izvora upozorava da će Putin, ukoliko ne uspije postići sporazum pod svojim uslovima, “nastojati vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Evropljanima da će budući mir biti još bolniji”.
Reakcije Kijeva i NATO-a
Ukrajinska strana, predvođena predsjednikom Volodimirom Zelenskim, do sada nije službeno komentirala ove ruske zahtjeve. Međutim, Kijev je više puta naglasio da Rusija ne bi smjela imati pravo veta kada je riječ o ukrajinskim aspiracijama za članstvo u NATO-u. Ukrajina također insistira na snažnim sigurnosnim garancijama od strane Zapada, koje bi spriječile eventualne buduće ruske napade.
NATO savez ostaje čvrst u svojoj poziciji, ističući da neće mijenjati politiku “otvorenih vrata” samo zato što to Moskva zahtijeva. Predstavnici 32-članog vojnog saveza nisu detaljnije komentarisali najnovije ruske zahtjeve, ali su ranije jasno stavili do znanja da svaka zemlja ima pravo sama birati svoje saveznike i sigurnosne aranžmane.
Trenutna situacija na terenu pokazuje da Rusija kontroliše nešto manje od petine ukrajinske teritorije. Iako ruske snage bilježe određene uspjehe u posljednjih godinu dana, rat je izuzetno iscrpljujući za obje strane. Kako ljudski, tako i materijalni gubici dostigli su zabrinjavajuće razmjere, a ekonomske posljedice sukoba osjećaju se daleko izvan granica dvije zaraćene zemlje.
Međunarodna zajednica pomno prati razvoj situacije, posebno nakon što je Rusija počela izrađivati nacrt vlastite verzije mirovnog memoranduma. Kijev i evropske vlade, međutim, upozoravaju da bi ovo mogao biti samo još jedan pokušaj Moskve da dobije na vremenu dok njene trupe nastavljaju s napredovanjem na istočnom frontu.
