Poruke iz Bijele kuće izazvale zabrinutost
Predsjednik Sjedinjene Američke Države Donald Trump ponovo je izazvao snažne reakcije na međunarodnoj sceni izjavama da bi njegova zemlja mogla „uzeti“ Kuba. Govoreći pred novinarima u Bijeloj kući, poručio je da vjeruje kako će imati „čast da zauzme Kubu“ i da može „uraditi šta god želi“ s tom državom.
Ove izjave mnogi su protumačili kao najdirektniju najavu mogućeg zaoštravanja odnosa između dvije zemlje, posebno u kontekstu već pojačanih političkih i ekonomskih pritisaka.
Kuba pogođena dubokom energetskom krizom
Istovremeno, Kuba se suočava s ozbiljnom krizom. Zemlju je pogodio gotovo potpuni kolaps elektroenergetskog sistema, zbog čega su milioni ljudi ostali bez električne energije.
Prema dostupnim informacijama, ključni uzrok problema je nedostatak nafte i dugogodišnja zastarjela infrastruktura, uz dodatni pritisak američkih mjera koje ograničavaju snabdijevanje energentima.
Situaciju je dodatno otežao gubitak podrške iz Venecuela, koja je ranije bila glavni snabdjevač naftom.
Pritisci i zahtjevi prema vlastima u Havani
U međuvremenu, iz Washington dolaze i politički zahtjevi. Prema izvještajima medija, američki zvaničnici su tokom pregovora tražili smjenu kubanskog predsjednika Miguel Díaz-Canel, što Havana odbacuje kao miješanje u unutrašnje poslove.
Kubanski predsjednik poručio je da je spreman na dijalog, ali uz poštovanje suvereniteta i prava na samoodređenje.
Retorika koja može imati šire posljedice
Trump je i ranije govorio o mogućem „preuzimanju“ Kube, ali su posljednje izjave najdirektnije do sada. Analitičari upozoravaju da ovakva retorika, u kombinaciji s ekonomskim pritiscima i političkim zahtjevima, može dodatno destabilizirati region.
Kuba se već suočava s nestašicama goriva, čestim nestancima struje i rastućim nezadovoljstvom građana, što dodatno komplikuje situaciju.
U takvom kontekstu, postavlja se pitanje da li je riječ o političkoj retorici ili uvodu u konkretnije poteze koji bi mogli imati šire geopolitičke posljedice.