Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluke o zamrzavanju imovine i finansijskih sredstava za 11 državljana BiH koji se dovode u vezu s terorističkim organizacijama takozvana Islamska država i Al-Nusra. Odluke su donesene radi provedbe obaveza koje proizlaze iz rezolucija Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Mjere su objavljene 19. februara i odnose se na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se povezuju s krivičnim djelima terorizma i finansiranja terorizma. Za većinu sankcionisanih raspisana je i crvena potjernica Interpol, na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Imena na listi sankcionisanih
Među osobama obuhvaćenim mjerama nalazi se Nusret Imamović iz Kalesije, koji se ranije nalazio na međunarodnim listama sankcija. Sankcionisani su i Muradif Hamzabegović, koji je ranije osuđen u odsustvu zbog krijumčarenja ljudi, te Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena optužbi.
Na listi su i Hariz Mešanović i njegovi sinovi Adem i Meho, zatim Emir Ćelam iz Gornje Maoče, Aleksandar Ružić, Azur Karasuljić, Edin Zukić iz Banovića te Jasmin Grabus iz Brčkog. Prema dostupnim informacijama, dio njih se nalazi u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter i da su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine, kao i na ispunjavanje međunarodnih obaveza, uključujući preporuke tijela za nadzor finansijskih tokova u borbi protiv terorizma.
Naglašeno je da ove mjere ne predstavljaju utvrđivanje krivične odgovornosti niti prejudiciraju ishod eventualnih sudskih postupaka.
Podaci o odlascima na strana ratišta
Prema podacima sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku, između 2012. i 2016. godine, otišlo oko 300 državljana, uključujući muškarce, žene i maloljetnike. Procjenjuje se da je značajan broj njih poginuo ili preminuo na ratištu, dok se dio vratio u zemlju kroz organizovane ili individualne povratke.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine izmijenila krivično zakonodavstvo i uvela posebne odredbe kojima se kažnjava odlazak na strana ratišta i pridruživanje terorističkim organizacijama. Do sada je pravosnažno osuđeno više od 30 osoba, a izricane su zatvorske kazne do osam godina, dok su u određenim slučajevima izrečene blaže kazne, uglavnom na osnovu sporazuma o priznanju krivnje.