Planirano uvođenje zaštitnih carina na uvoz čelika izazvalo je oštre podjele među privrednicima i ekonomskim analitičarima u Bosni i Hercegovini.
Dok dio poslovne zajednice upozorava na rizik monopola, međunarodnih sporova i rasta cijena, drugi smatraju da je zaštita domaće proizvodnje opravdana – pod uslovom da postoje dovoljni kapaciteti unutar BiH.
Privrednici upozoravaju na monopol i međunarodne sporove
Dževad Halilović iz kompanije Tranzit Export tvrdi da se iza priče o zaštiti domaće proizvodnje krije pokušaj zatvaranja tržišta i davanja monopolskog položaja jednoj firmi.
– Nismo protiv zaštite domaće proizvodnje, ali ovdje se radi o apsolutnoj zabrani uvoza i davanju monopolističkog položaja jednoj kompaniji – poručuje Halilović.
Upozorava i na moguće kršenje sporazuma o slobodnoj trgovini koje BiH ima s Evropskom unijom, zemljama CEFTA-e i Turskom, što bi moglo dovesti do recipročnih mjera.
– Srbija bi reagovala, vjerovatno i EU, a Turska bi mogla uvesti mjere na proizvode koje mi izvozimo, poput brašna i mesa. Time bi bili pogođeni privreda i transportni sektor – navodi on.
Poskupljenja do 20 posto i udar na investicije
Prema analizama privrednika iz sektora, cijena sirovine – toplo valjane žice i čelika – mogla bi porasti za oko 200 KM po toni.
Halilović tvrdi da bi to dovelo do poskupljenja stanova od najmanje 15 posto, dok bi infrastrukturni projekti, uključujući autoceste, mogli poskupjeti između 15 i 20 posto.
– Kada investitorima probijete budžete, oni odustaju. To znači manje investicija, zatvaranje pogona i otpuštanje radnika – upozorava.
Tvrdi i da domaći proizvođač nema kapacitet da pokrije potrebe tržišta, te da bi potpuno zatvaranje uvoza dovelo do problema u nabavci sirovine.
Gavran: Zaštita je opravdana ako ima dovoljno domaće robe
S druge strane, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da nema razloga olakšavati uvoz proizvoda koji se već proizvode u BiH.
– Ako domaći proizvođači imaju dovoljne količine čelika, onda nema razloga da se štiti uvoz. Pitanje je samo da li je stopa carine od 30 posto odgovarajuća – navodi Gavran.
Podsjeća da je Srbija uvela kvote na izvoz čelika iz BiH, dok je zbog uvođenja CBAM takse otežan izvoz u EU, te smatra da je u takvim okolnostima opravdano razmotriti zaštitne mjere.
– Teško je opravdati uvoz onoga što direktno konkuriše domaćoj proizvodnji – poručuje.
Nejasni stavovi institucija
Iz Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine navode da nemaju potpune informacije o stavovima svih nivoa vlasti, ali da je, prema njihovim saznanjima, Vlada Republike Srpske dala pozitivno mišljenje na prijedlog mjera.
Odluka bi se uskoro trebala naći pred Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a privrednici upozoravaju da bi njeno usvajanje moglo imati dalekosežne posljedice po konkurentnost, investicije i ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.

