Historijski kontinuitet i odluke međunarodne zajednice
Historičar Enver Imamović ocijenio je da je proces zamjene državnih simbola u Bosni i Hercegovini bio nepravedan prema građanima koji ovu zemlju doživljavaju kao svoju. Govoreći o značaju zastave s ljiljanima, istakao je da su autentična državna obilježja potisnuta političkim odlukama međunarodne zajednice.
Zastava sa zlatnim ljiljanima, čiji korijeni sežu u srednjovjekovnu bosansku državu, ponovo je uvedena 1992. godine kao simbol namijenjen svim narodima u Bosni i Hercegovini. Pod tim obilježjem država je stekla međunarodno priznanje i branila svoj suverenitet. Međutim, četiri godine kasnije, ta zastava je ukinuta uz obrazloženje da predstavlja ratni simbol, nakon pritisaka političkih predstavnika srpske i hrvatske strane.
Imamović smatra da je takva odluka bila jednostrana. Istakao je da bi, u tom slučaju, trebalo ukinuti i druga nacionalna obilježja koja su se koristila u ratu. Prema njegovim riječima, sadašnja zastava rezultat je političkih kompromisa, a ne historijskog kontinuiteta države.
Ljiljani u javnom prostoru i kolektivnoj svijesti
Iako više nema zvanični status, zastava sa šest zlatnih ljiljana i dalje je prisutna u javnom prostoru. Često se može vidjeti na sportskim događajima, koncertima i okupljanjima građana. Imamović navodi da je ovaj simbol ostao duboko ukorijenjen u svijesti dijela stanovništva, bez obzira na institucionalne zabrane.
Posebno je ukazao na slučajeve kažnjavanja građana zbog isticanja ljiljana u entitetu Republika Srpska i u pojedinim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine, ocijenivši takvu praksu kao problematičnu. Prema njegovim riječima, postojeći državni simbol se poštuje jer je zvaničan, ali ideja o povratku historijskih obilježja srednjovjekovne Bosne i dalje je prisutna u javnom prostoru.
Imamović je podsjetio da su inicijative za vraćanje ljiljana već pokretane, navodeći primjere evropskih zemalja koje svoje višestoljetne simbole smatraju temeljem državnog i nacionalnog identiteta.