Svijet bilježi istorijski rekord rađanja blizanaca
U posljednjim decenijama bilježi se neobičan, ali statistički jasan trend – blizanci se rađaju češće nego ikada ranije. Prema velikoj međunarodnoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu Human Reproduction, danas se na svakih 40 novorođene djece rodi jedan par blizanaca. To znači da se širom svijeta godišnje rodi više od 1,6 miliona blizanaca, što predstavlja najveći zabilježeni broj od sredine 20. vijeka.
Profesor Kristijan Monden s Univerziteta u Oxfordu, jedan od autora istraživanja, navodi da su i relativni i apsolutni brojevi blizanačkih rođenja dostigli nivo koji se s pravom može nazvati istorijskim. Ovakav porast nije rezultat slučajnosti, već odražava duboke promjene u načinu života, medicini i reproduktivnim navikama savremenog društva.
Medicinski napredak promijenio statistiku rađanja
Jedan od ključnih razloga porasta broja blizanaca leži u sve široj primjeni medicinski potpomognutih metoda začeća. Te tehnologije, koje se intenzivno koriste od 1970-ih godina, posebno u razvijenim zemljama, značajno povećavaju vjerovatnoću višejajčanih trudnoća. Kada se u istom ciklusu oplode dvije jajne ćelije, šanse za rađanje blizanaca rastu, što se direktno odražava na globalnu statistiku.
Osim medicinskih procedura, važan faktor predstavlja i činjenica da žene danas sve češće rađaju u kasnijoj životnoj dobi. Sa godinama raste vjerovatnoća da tokom ovulacije bude oslobođeno više jajnih ćelija, što prirodnim putem povećava šanse za blizanačku trudnoću. Ovaj trend povezan je i s promjenama u planiranju porodice, korištenjem kontracepcije i općim padom fertiliteta, što dodatno utiče na strukturu poroda u savremenom društvu.
Afrika prednjači po broju blizanačkih trudnoća
Analiza podataka prikupljenih iz 135 država u periodu od 2010. do 2015. godine pokazala je da su stope blizanačkih trudnoća najviše u Africi. Naučnici objašnjavaju da je riječ o genetskim razlikama koje stanovništvo tog kontinenta razlikuju od ostatka svijeta. U određenim afričkim regijama blizanačke trudnoće su tradicionalno učestalije, bez obzira na dostupnost savremenih medicinskih tehnologija.
Ipak, upravo ovaj podatak izaziva zabrinutost među istraživačima. U siromašnijim dijelovima svijeta, gdje je zdravstvena zaštita ograničena, rađanje blizanaca nosi znatno veće rizike. Blizanačke trudnoće zahtijevaju dodatni medicinski nadzor, a u sredinama gdje takav nadzor nije uvijek dostupan, posljedice mogu biti ozbiljne kako za majke, tako i za djecu.
Veći rizici za majke i djecu
Stručnjaci upozoravaju da je rađanje blizanaca povezano s povećanom stopom komplikacija tokom trudnoće, porođaja i perioda nakon rođenja. Profesor Monden ističe da su smrtnost beba i djece, kao i zdravstveni rizici za trudnice, znatno veći kod blizanačkih trudnoća u poređenju s jednoplodnim.
Posebno zabrinjava situacija u podsaharskoj Africi, gdje, prema ranijim istraživanjima, između 200 i 300 hiljada blizanaca godišnje izgubi brata ili sestru u prvoj godini života. Koautor studije Jeroen Smits naglašava da se sudbini blizanaca u siromašnim i srednje razvijenim zemljama mora posvetiti mnogo više pažnje, jer povećan broj rođenja ne prati uvijek i adekvatna zdravstvena podrška.
Naučnici dodatno objašnjavaju da se rast broja blizanaca gotovo u potpunosti odnosi na višejajčane trudnoće, dok broj jednojajčanih, identičnih blizanaca ostaje stabilan i ne pokazuje značajne promjene. Ovaj podatak još jednom potvrđuje da savremeni medicinski i društveni faktori imaju presudnu ulogu u oblikovanju današnjih reproduktivnih trendova.